Proizvođačke cijene u Sjedinjenim Američkim Državama u svibnju su na godišnjoj razini porasle za 6.6%, najviše od studenog 2010. godine kada je statistički ured tamošnjeg Ministarstva rada započeo s prikupljanjem relevantnih podataka.
Indeks (PPI) je bio prpošniji od očekivanja i na mjesečnoj razini, pa su proizvođačke cijene s travnja na svibanj porasle za 0.8%, više od očekivanja analitičara u anketi Dow Jonesa o rastu za 0.5%.
Izvješće najveći inflacijski pritisak bilježi u cijenama obojenih metala, koje su u mjesec dana skočile za 6.9%, žitarica (25.7%), uljarica (19.5%) te govedine i teletine (za po 10.5%).
>>>Radnici su američkim poslodavcima u travnju uručili rekordnih četiri milijuna otkaza
Slične postpandemijske trendove u kontekstu inflacije Indeksa proizvođačkih cijena bilježe i druga vodeća gospodarstva, uključujući Njemačku i Kinu. Većina analitičara očekuje da će pritisak biti privremenog karaktera i u korelaciji s oslobađanjem nagomilane potrošačke moći i normalizacije covidom poremećenog opskrbnog lanca.
>>>Deutsche Bank o inflacijskim pritiscima: svijet sjedi na ‘tempiranoj bombi’
U zanimljivom detalju, odvojeni podaci američkog Ureda za popis stanovništva otkrivaju da su potrošnja i promet u maloprodaji u svibnju pali za 1.3%, nasuprot očekivanjima o padu za 0.6%. Riječ je o neočekivanom posrtanju koje sugerira da se dobar dio raskošne fiskalne politike koja je osnažila američke potrošače već prelio u realnu ekonomiju.
Pratite nas na Google vijestima
[…] Suočene sa snažnim oporavkom proizvođačkih i potrošačkih cijena Federalne rezerve prošloga su tjedna signalizirale stezanje monetarne politike i najavile mogućnost povećanje kamatnih stopa za financijski sustav u 2023. godini što je izazvalo tržišne špekulacije o generalnom odmaku središnjih banaka od raskošnog stvaranja novca (kvantitativnog popuštanja) potaknutog pandemijom koronavirusa, no Lagarde je otklonila značajnije transatlantsko prelijevanje inflacijskih pritisaka. […]