Švicarska uložila trećinu BDP-a u spas Credit Suisse, smirila tržišta

U ponedjeljak objavljeni dokumenti pokazuju da su švicarski porezni obveznici i središnja banka spremni pružiti više od 260 milijardi franaka potpore posrnulom financijskom sektoru što je u poslijepodnevnim satima umirilo insolventnošću banaka uznemirena tržišta.

Vlasti u nedjelju navečer objavile da je postignut sporazum u kojem će Credit Suisse postati dio najvećeg švicarskog zajmodavca UBS-a.

>>>‘Nešto se upravo lomi’ | nestabilnost financijskog sustava potpirila bojazan od recesije

Sporazum podrazumijeva veliki iznos javne potpore kroz tri tranše likvidnosti i zajmova, kao i zavjet preuzimanja potencijalnog gubitka od 9 milijardi franaka.  

Reuters bilježi da je ukupna zavjetovana potpora od 259 milijardi franaka ekvivalentna trećini godišnjeg gospodarskog outputa koji je lani iznosio 771 milijardu franaka.

>>>Financijska nestabilnost, epohalni pad tržišne vrijednosti globalnih banaka

“Vlada će glasačima morati reći  u što stavlja njihov novac i zašto porezni novac posvećuje riskantnom iskupljenju banke koja je primarno služila opsluživanju ultra-bogatih, činila neke prilično nevjerojatne stvari sa svojim investicijskim ogrankom i ljudima plaćala lude iznose novca u poredbi s onim što zarađuje čovjek na ulici,” rekao je za Reuters jedan od bivših izvršnih ljudi Credit Suisse uz želju da ga se ne imenuje.

UBS i Credit Suisse pripadaju skupini 30 elitnih banaka od sustavnog globalnog značaja čije poslovanje regulatori motre s osobitom pažnjom.

Vlada Švicarske u nedjelju je podsjetila na posljedice nedjelovanja.

“Bankrot Credit Suisse imao bi golemu kolateralnu štetu – po švicarsko financijsko tržište, u riziku zaraze za UBS i druge banke, i također međunarodno,” rekla je švicarska ministrica financija Karin Keller-Sutter.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima