Europska komisija danas je iznijela prijedlog o unapređenju procesa pristupanja EU-u kako bi bio vjerodostojniji, dinamičniji i predvidljiviji te imao jače političko vodstvo.
Povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi izjavio je: “Proširenje Europske unije na zapadni Balkan jedan je od Komisijinih glavnih prioriteta. Naš je rad usmjeren na tri područja. Kao prvo, danas predlažemo konkretne korake za unapređenje pristupnog procesa. Jačamo ga i poboljšavamo, ali pristupanje i punopravno članstvo u EU-u i dalje su mu krajnji ciljevi Kao drugo, usporedno s time Komisija i dalje stoji uz svoje preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te će uskoro objaviti najnovije informacije o napretku koji su te zemlje postigle. Kao treće, uoči sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana koji će se u svibnju održati u Zagrebu Komisija će predstaviti plan za razvoj gospodarstva te regije i ulaganja u nju.”
Unapređenje pristupnog procesa – Vjerodostojna perspektiva EU-a za zapadni Balkan
Vjerodostojniji proces: Pristupni proces treba se temeljiti na vjerodostojnosti, uzajamnom povjerenju i jasnim obvezama Europske unije i zemalja zapadnog Balkana. Vjerodostojnost bi se trebala povećati jačim usmjerenjem na temeljne reforme, počevši s vladavinom prava, funkcioniranjem demokratskih institucija i javne uprave te gospodarstvom zemalja kandidatkinja. Kad partnerska zemlja ispuni objektivne kriterije, države članice dogovaraju se o prelasku na iduću fazu procesa na temelju zasluga.
Jače političko vodstvo: Politička priroda pristupnog procesa zahtijeva jače političko vodstvo te angažman na najvišim razinama. Komisija želi povećati broj prilika za politički dijalog i dijalog o politikama na visokoj razini, npr. na redovitim sastancima na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana te uz pojačane ministarske kontakte. Osim toga, države članice trebale bi se sustavnije uključivati u praćenje i preispitivanje pristupnog procesa. Sva tijela obuhvaćena Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju više će se usmjeriti na ključna politička pitanja i reforme, a međuvladine konferencije osigurat će jače političko vodstvo u pregovorima.
Dinamičniji proces: Radi povećanja dinamike pregovaračkog procesa Komisija predlaže grupiranje pregovaračkih poglavlja u šest tematskih skupina: temeljna pitanja; unutarnje tržište; konkurentnost i uključiv rast; zeleni program i održiva povezivost; resursi, poljoprivreda i kohezija; te vanjski odnosi. Umjesto otvaranja pojedinačnih poglavlja, nakon ispunjavanja mjerila za otvaranje pregovori o svakoj skupini otvarat će se kao cjelina. Pregovori o temeljnim pitanjima otvorit će se prvi i zatvoriti zadnji jer će napredak u vezi s tim pitanjima određivati tempo pregovora. Vremenski okvir između otvaranja skupina i zatvaranja pojedinačnih poglavlja trebao bi biti ograničen, po mogućnosti na najviše godinu dana, ovisno o napretku reformi.
Predvidljiviji proces: Komisija će pojasniti što EU očekuje od zemalja proširenja u različitim fazama procesa. Postat će jasnije koje pozitivne rezultate može donijeti napredak u reformama i koje će biti negativne posljedice ako se napredak ne postigne.
>>>Francuska predlaže novi model širenja Unije, sektorsku integraciju u 7 etapa
Kako bi potaknula zahtjevne reforme, Komisija će bolje definirati uvjete za napredak kandidata te će pružiti jasne i konkretne poticaje od izravnog interesa za građane. Poticaji bi mogli uključivati ubrzanu integraciju i uključivanje u pojedinačne politike, tržište i programe EU-a, pri čemu bi se osigurali ravnopravni uvjeti za sve dionike, te povećanje financiranja i ulaganja. Napredak u provedbi reformi za kandidate će značiti napredak u procesu. S druge strane, Komisija predlaže i odlučnije mjere kojima bi se sankcionirala svaka ozbiljna ili dugotrajna stagnacija ili nazadovanje u provedbi reformi i ispunjavanju uvjeta pristupnog procesa. Pregovori u određenim područjima mogli bi se pauzirati, ili čak potpuno obustaviti, a već zatvorena poglavlja mogla bi se ponovno otvoriti; koristi koje se mogu ostvariti boljom integracijom, npr. pristup programima EU-a, također bi se mogle pauzirati ili povući, a opseg i intenzitet financiranja EU-a mogli bi se smanjiti.
Sljedeći koraci
Komisija se nada da će države članice podržati njezin prijedlog usporedno s otvaranjem pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom uoči sastanka na vrhu Europske unije i zemalja zapadnog Balkana u Zagrebu 6. i 7. svibnja. U pripremama za taj sastanak Komisija će razmotriti kako unaprijediti ulaganja, socioekonomsku integraciju i vladavinu prava u regiji zapadnog Balkana.
>>>EU priprema 1.2 milijarde eura potpore za formiranje ‘mini Schengena’: Edi Rama
Više informacija ovdje.
“Novi prijedlog uklapa se u ciljeve sastanka na vrhu čelnika država članica EU-a i država zapadnog Balkana koji će se početkom svibnja održati u Zagrebu,”
VLADA RH
“Dobar korak u daljnjoj evoluciji pregovaračkog procesa“
Hrvatska vlada uvjerena je da će nova metodologija proširenja EU-a omogućiti Europskom vijeću da ispravi prošlogodišnju odluku i otvori pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Kako se navodi u priopćenju Banskih dvora, metodologija koju je danas predložila Europska komisija “dobar je korak u daljnjoj evoluciji pregovaračkog procesa, koji vodi podjednako računa o interesima svih strana, država kandidata i članica Europske unije”.
Nova metodologija “potvrđuje da proširenje ostaje jedna od ključnih politika EU-a, koja je u političkom, sigurnosnom i gospodarskom interesu Unije”, navodi zemlja predsjedavajuća EU-om.
Ta metodologija može se ugraditi i u postojeće pregovaračke okvire za Crnu Goru i Srbiju, uz prethodni pristanak tih država, dodaje se u priopćenju.
>>>Crna Gora prva sljedeća članica EU-a: hrvatski veleposlanik
“Novi prijedlog uklapa se u ciljeve sastanka na vrhu čelnika država članica EU-a i država zapadnog Balkana koji će se početkom svibnja održati u Zagrebu”, ističu iz hrvatske vlade.
Pariz je u listopadu prošle godine blokirao otvaranje pregovora sa Skopljem i Tiranom protivno želji većine drugih europskih prijestolnica i procjeni Europske komisije da su obje zemlje napravile svoju domaću zadaću.
Tu blokadu većina zemalja članica i čelnika europskih institucija nazvali su “povijesnom pogreškom”, između ostaloga, i zbog sve većeg utjecaja Kine i Rusije na Balkanu. Hrvatska je također bila zemljama koja je glasno ukazivala da je to pogrešna odluka.
>>>‘Ključna uloga’ zagrebačkog summita u deklaraciji EP-a i parlamenata zemalja zapadnog Balkana
Francuska je, međutim, ustrajala u tome da EU mora promijeniti metodologiju pregovora i naglašavala da nijedna od njih ne čini dovoljno u borbi s korupcijom.
Glavni francuski zahtjev bio je ta proces pregovora može biti reverzibilan ako kandidatkinja za članstvo počne nazadovati u ispunjenju europskih standarda, kao što se zadnjih godina događa s Turskom. U tom slučaju pregovori bi se mogli suspendirati u cijelosti ili djelomično, a smanjilo bi se i europsko financiranje.
Današnji prijedlog Komisije gotovo pa ispunjava sve francuske zahtjeve.
Hrvatska se nada da će Sjeverna Makedonija i Albanija zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, sada kada je njihov tijek postrožen, dobiti za njezina predsjedanja Unijom, točnije na zagrebačkom sastanku na vrhu u svibnju.
Europska komisija/Hina/Grabancijaš
