Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su u utorak na plenarnoj sjednici na uvođenje gospodarskih sankcija Rusiji zbog gomilanja vojnika na granici s Ukrajinom, a šef europske diplomacije im je poručio da će “EU biti spreman odlučno odgovoriti na bilo kakvu agresiju na Ukrajinu”.
Ukrajina, Europska unija i Sjedinjene Države već tjednima optužuju Rusiju da planira napad na Ukrajinu.
Prema NATO-u, Rusija je rasporedila između 75.000 i 100.000 vojnika, a Zapad strahuje da će se ponoviti 2014. godina kada je Rusija anektirala poluotok Krim. Proruski separatisti iste su godine zauzeli dio istočne Ukrajine, regije Donjeck i Lugansk.
>>>Putin ususret izborima nadgleda velebnu rusko-bjelorusku vojnu vježbu ‘Zapad-2021’ | VIDEO
Eurozastupnici su u utorak na plenarnoj sjednici raspravljali o stanju na ukrajinskoj granici i okupiranim ukrajinskim teritorijima.
Sjeverni tok 2
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) pozvao je na “snažne gospodarske sankcije” Rusiji.
Picula sastanak Europskog vijeća idući tjedan vidi kao priliku da se razgovara o zajedničkoj strategiji prema Rusiji jer “interesi zemalja članica Unije nisu uvijek usklađeni”, a kao primjer za to je naveo Sjeverni tok 2.
Plinovod dug 1.200 km koji povezuje Rusiju i Njemačku i zaobilazi Ukrajinu, završen je u rujnu, ali nije još pušten u promet zbog kašnjenja s izdavanjem dozvola.
>>>Hrvatska za dijalog i partnerstvo s Rusijom | sastanak o sankcijama
Poljska s obzirom na eskalaciju napetosti između Ukrajine i Rusije još glasnije poziva Njemačku da ne otvori taj plinovod.
Teror, ovisnost, agresija…
Njemačka zastupnica Zelenih Viola von Cramon-Taubadel smatra da je Ukrajina ruska meta jer “teži europskim vrijednostima, čega se Kremlj najviše plaši”.
“Izvoz Kremlja nisu samo nafta i plina, nego i teror. Povećanjem naše ovisnosti o Rusiji mi izdajemo saveznike i ugrožavamo Europu. Vrijeme je da naša vanjska politika pokaže zube i progovori jezikom koji oni najbolje razumiju, a to su sankcije”, rekla je von Cramon-Taubadel.
>>>Znaci aktivnosti u Sjevernom toku 2
Poljakinja Anna Zalewska (ECR) smatra da je ova kriza “ispit za EU i NATO” i da je Putinov cilj što prije početi zarađivati od Sjevernog toka 2.
“Naša snaga je u jedinstvu, a ne u pojedinačnim interesima”, dodala je Zalewska.
Jamstvo sigurnosti
Kremlj poriče da priprema invaziju na Ukrajinu i tvrdi da je gomilanje ruskih vojnika uz granicu s tom zemljom isključivo obrambene naravi te traži sigurnosna jamstva za vlastitu sigurnost.
Rusija traži NATO da ne raspoređuje oružje u zemljama koje graniče s Rusijom i protivi se eventualnom članstvu Ukrajine i Gruzije u tom savezu.
>>>EP osudio Grupu Wagner, ‘ruske plaćenike s državnim sponzorstvom’
Pučanin Andrius Kubilius rekao je da ne treba popustiti tim zahtjevima. “Ako popustimo, bit ćemo odgovorni za novi agresivni fašizam 21. stoljeća”, rekao je.
Borrell: ruski napad na Ukrajinu neće proći bez političkih i ekonomskih posljedica
Bilo kakva agresija protiv Ukrajine neće proći bez političkih posljedica i visokih ekonomskih troškova za Rusiju, rekao je u obraćanju europarlamentarcima visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, ali i dodao da će EU prije svega nastojati spriječiti eskalaciju napetosti između dviju zemalja.
“Bilo kakva agresija protiv Ukrajine neće proći bez političkih posljedica i visokih ekonomskih troškova za Rusiju”, rekao je Borrell.
Gomilanje snaga
“Rusija od studenog na neobičan način gomila vojnike i oružje uz granicu s Ukrajinom. Ukrajina je naš strateški partner i naravno da nas zabrinjava gomilanje ruskih snaga”, rekao je Borrell i ponovio “nepokolebljivu podršku” Unije suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine.
>>>Borrell: treba nam nova strategija za Rusiju
Iako Rusija gomila snage na svom teritoriju i time ne krši međunarodno pravo, Borrell smatra da je s obzirom na ranija događanja “zabrinutost Ukrajinaca sasvim opravdana”.
>>>NATO priprema novi ‘master plan’ za odvraćanje Rusije
Najavio je novi financijski instrument kojim će se pružiti sanitetska i logistička potpora Ukrajini za “jačanje njezine otpornosti” koja ne uključuje i oružje.
Raspoređeno između 75 i 100 tisuća vojnika
Prema NATO-u, Rusija je rasporedila između 75.000 i 100.000 vojnika, a Zapad strahuje da će se ponoviti 2014. godina kada je Rusija anektirala poluotok Krim. Proruski separatisti iste su godine zauzeli dio istočne Ukrajine, regije Donjeck i Lugansk. U sukobima koji traju već sedam godina poginulo je više od 13.000 ljudi.
Borrell je pozvao Rusiju da se vrati za pregovarački stol uz posredništvo Francuske i Njemačke. Istaknuo je da EU “ne želi doprinijeti nikakvoj eskalaciji” i za kraj dodao da treba “očekivati najbolje, a pripremiti se za najgore”.
>>>Borrell najavio nacrt sankcija Rusiji: Kremlj demokraciju vidi kao ‘egzistencijalnu prijetnju’
Rusija je pozvala NATO da ne raspoređuje oružje u zemljama koje graniče s Rusijom i protivi se eventualnom članstvu Ukrajine i Gruzije u tom savezu.
Ta zemlja prijeti i da će rasporediti nuklearne rakete u Europi kao odgovor na slične planove NATO-a, koje Sjevernoatlantski savez odbacuje.
