Saborska zastupnica dr. sc. Vesna Vučemilović u Saboru je u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta upozorila na manjkavosti novog prijedloga Zakona o strancima.
”Ovaj zakon obuhvaća kompleksno pitanje koje sadrži brojne elemente koji se reflektiraju na različita područja. Stoga nije jasno zašto ovako važan zakon dolazi na izvanrednu sjednicu Sabora. Ja ću se osvrnuti u izlaganju na promjene koje ovaj Zakon donosi u segmentu zapošljavanja državljana trećih zemalja. Naime, člankom 97. propisuje se novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja. Važećim Zakonom je propisano da Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku o utvrđivanju godišnje kvote za zapošljavanje državljana trećih zemalja, na temelju prijedloga ministarstva nadležnog za rad te mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i predstavnika socijalnih partnera. To jest rad državljana trećih država do sada se provodio kroz tzv. kvotni sustav. Godinama je najprijepornije pitanje visina kvota u određenim djelatnostima, jer je ista, u pravilu, bila svojevrsna lista želja hrvatskih poslodavaca, a ne stvarnog nedostatka domaće radne snage,” rekla je Vučemilović.
Odljev domaće radne snage posljednjih godina, dodaje, stvorio je, očekivano, problem za mnoge djelatnosti, ponajprije ugostiteljstvo i turizam. Ove godine je turistička sezona na razini približno 50% prošlogodišnje.
>>>Hrvatice i Hrvati nerado prihvaćaju ispodprosječno plaćene poslove u turizmu
”Činjenica je da taj rezultat nije tako tragičan kako se u javnosti prikazuje jer je 2010. godine ostvareno 50 milijuna noćenja što je otprilike na razini 50 posto prošlogodišnjih rezultata turističke sezone. Vlada je obilato mjerama za suzbijanje koronakrize tvrtkama iz turističkog sektora sufinancirala plaće djelatnika. Najavljuju se nove mjere. U isto vrijeme je u Virovitici šećerana prestala raditi, a mljekara u Osijeku tek što nije zatvorila svoja vrata za zaposlenike. Pa zar se za tvrtke u Slavoniji nije moglo nešto napraviti ili je Slavoncima i Baranjcima sigurna jedino karta u jednom smjeru za Njemačku,” poručila je Vučemilović.
“Test tržišta rada”
Kvotni sustav je imao svoje nedostatke, ali novi sustav koji, naoko, nudi strožu kontrolu ima još veće. Test tržišta rada, kao novina u sustavu zapošljavanja stranaca, predstavlja najslabiju kariku cijelog sustava, upozorava Vučemilović.
>>>Burilović pozdravio povećanje kvota, podržao strože uvjete za one koji više puta odbiju posao
”Naime, test tržišta rada ima za cilj nedostajuću radnu snagu crpsti prije svega iz nezaposlenih domaćih radnika, kroz posredovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i uparivanje poslodavca i radnika, no upravo u tom dijelu vidimo slabost. Poslodavac i radnik moraju naći zajednički jezik i ako ga ne pronađu (primjerice u visini plaće), poslodavac je slobodan zatražiti izdavanje dozvole za rad stranca. Znači dovoljno je da poslodavac ispuni formu i provede postupak na formalnoj kako bi zadovoljio zakonske uvjete i sebi otvorio prostor za zapošljavanje stranca,” rekla je.
Tvrdi kako su neke odredbe zakona preopćenite, poput one o ”drugim okolnostima važnim za gospodarski rast i održivi razvoj”
>>>Kvartalni rast neželjenih radnih mjesta u Hrvatskoj: Eurostat
”Jedino se moglo napisati i u drugim slučajevima koji će se usuglasiti s već nekim. U državi koja ima 151126 nezaposlenih u jeku zdravstvene krize koja je potaknula novu gospodarsku krizu ukidati kvote i liberalizirati tržište rada je posve neprihvatljivo. Nema nikakve koordinacije između zavoda za zapošljavanje i tržišta rada jer nam neka zanimanja kronično nedostaju, a forsiraju se prekvalifikacija za njegovateljice koje onda idu raditi u Austriju. Ponašamo se kao pijani milijunaši. Zar je teško organizirati tečaj za primjerice zanimanja u ugostiteljstvu poput pica majstora i koktel majstora. Za to je nužno par mjeseci a ne nekoliko godina. Ugostitelji vape za njima već duže vremena ali bez uspjeha”, istaknula je Vučemilović.
>>>HUP: situacija s nedostatkom radnika u turizmu kritična, nužna je hitna reakcija
Zaključila je kako se ovim Zakonom na mala vrata želi liberalizirati tržište rada i dopustiti uvoz radne snage.
Domovinski pokret
