Na ovogodišnjoj konferenciji „Naš ocean”, koja će se održati u norveškom Oslu od 23. do 24. listopada 2019., Europska unija objavit će 22 nove obveze za bolje upravljanje oceanima. EU usto pokreće projekt The Ocean Tracker, interaktivnu kartu za praćenje realizacije obveza vrijednih više od 10 milijardi eura koje su već preuzele vlade, poduzeća i nevladine organizacije.
Povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella, koji će predstavljati EU na konferenciji, poziva na intenziviranje aktivnosti za bolje upravljanje oceanima: „Održivost oceana globalni je izazov koji iziskuje međusektorsko i međunarodno djelovanje. Vrijeme je da unaprijedimo upravljanje oceanima. Preuzimanjem novih obveza i pokretanjem projekta The Ocean Tracker, EU potvrđuje vodeću ulogu u području održivosti oceana.”
Povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica izjavio je: „Oceani nisu samo naše zajedničko bogatstvo nego i naša budućnost. Dužni smo se pobrinuti za njihovo zdravlje i zaštićenost u cijelom svijetu. U okviru budućeg partnerstva s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP) nastavit ćemo djelovati kao međunarodna pokretačka snaga zalaganjem za održivo upravljanje morskim resursima, uz istodobno poticanje plavoga gospodarstva i stvaranje mogućnosti za poboljšanje života ljudi.”
Riječ je o ciljanim mjerama za poboljšanje upravljanja oceanima, osobito radi ostvarenja Programa održivog razvoja do 2030., konkretno njegova 14. cilja: očuvati i održivo iskorištavati oceane, mora i morske resurse u cilju održivog razvoja. Među EU-ovim obvezama su projekti za suzbijanje onečišćenja plastikom, povećanje održivosti plavoga gospodarstva te unapređenje istraživanja i pomorskog nadzora.
The Ocean tracker, koji je i sam jedna od obveza preuzetih 2017. kad je EU bio domaćin konferencije „Naš ocean” na Malti, omogućiti da se jasno vidi napredak u svim obvezama.
EU je od pokretanja konferencije „Naš ocean” 2014. preuzeo 77 obveza. Gotovo je 80 % svih EU-ovih obveza ostvareno ili je nadomak ostvarenja, pri čemu to obuhvaća čak polovinu prošlogodišnjih najava.
Nove obveze za „Naš ocean” u vrijednosti od gotovo 540 milijuna eura
Nove 22 EU-ove obveze konkretne su i ciljane aktivnosti s proračunom od gotovo 540 milijuna eura kojima se želi odgovoriti na najvažnije izazove povezane s oceanima kao što je utjecaj klimatskih promjena, zatim povećati naše znanje o njima, potaknuti inovacije i promicati razvoj održivog plavoga gospodarstva u Europi i šire.
Potpora istraživanju oceana: U okviru programa Obzor 2020, programa EU-a za istraživanja i inovacije, 250 milijuna eura namijenjeno je povećanju našeg znanja i poticanju novih tehnologija u promicanju održivog ribarstva, borbe protiv onečišćenja mora, dekarbonizacije pomorskog prometa i promicanja „plave” energije iz obnovljivih izvora.
Borba protiv onečišćenja mora: Borbi protiv onečišćenja mora Europska komisija pridonijet će i promicanjem „zelenog pomorskog prometa”. Brodovi koji smanje količinu otpada koji nastaje na njima ili otpad obrađuju na neki drugi održiv način nagradit će se smanjenjem naknade za otpad koju moraju plaćati pri pristajanju u lukama EU-a.
Poticanje plavoga gospodarstva i inovacija: Više od 100 milijuna eura bit će namijenjeno promicanju daljnjeg razvoja održivog plavoga gospodarstva u Europi. To, među ostalim, obuhvaća ulaganja u poduzeća koja doprinose smanjenju emisija ugljika, jačanju kružnog gospodarstva i očuvanju ekosustava.
Udruženim svjetskim snagama do boljih rezultata: Unija ne djeluje na razvoju održivog plavoga gospodarstva i boljeg upravljanja oceanima samo na svojem području nego ih promiče i u inozemstvu. Na konferenciji „Naš ocean” EU će potpisati novi program za partnerstvo u okviru kojeg će se 40 milijuna eura namijeniti za potporu održivim vrijednosnim lancima u ribarstvu i akvakulturi u zemljama AKP-a.
Bolje razumijevanje klimatskih promjena i prilagodba njima:Programu Copernicus namijenit će se 12,8 milijuna eura za praćenje morskog leda i kriosfere radi boljeg razumijevanja učinaka klimatskih promjena na Arktiku i Antarktici. Povrh toga, Europska unija dodijelit će 9,9 milijuna eura Zajedničkoj pacifičkoj inicijativi za bioraznolikost, klimatske promjene i otpornost koju je pokrenula Francuska kako bi se 19 pacifičkih država i područja moglo lakše prilagoditi klimatskim promjenama i drugim stresorima te kako bi se zaštitila i povećala biološka raznolikost.
Kontekst
Na konferenciji „Naš ocean” vlade, poduzeća i nevladine organizacije svake godine preuzimaju konkretne obveze. Na prethodnim je konferencijama, koje su organizirali Indonezija (2018.), EU (2017.), Sjedinjene Američke Države (2014. i 2016.) te Čile (2015.), preuzet velik broj obveza u vrijednosti od više milijardi eura. Konferencija koju je 2017. organizirao EU na Malti bila je prekretnica jer su se sudionici na njoj obvezali na dotad najopsežnije mjere i financijske doprinose.
Preuzimanje obveza samo je jedan od načina na koji Europska komisija nastoji ubrzati prelazak Unije na kružno gospodarstvo te do 2050. na niskougljično gospodarstvo. Donijela je tako prvu Unijinu strategiju za plastiku i nova pravila na razini EU-a za deset plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji najčešće završavaju na europskim plažama i u europskom morima te za izgubljene i napuštene ribolovne alate. To je pratila informativna kampanja „Ready to change” uz aktivnu potporu mnogobrojnih akvarija.
Oceani su pod velikim pritiskom, a klimatske promjene pogoršavaju situaciju. U posebnom izvješću o utjecaju klimatskih promjena na oceane i kriosferu Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) od 25. rujna 2019. jasno se navodi da oceani mogu ostati zdravi samo ako globalno zagrijavanje ograničimo na 1,5 °C. EU stoga i dalje poziva na ambicioznu provedbu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama te u okviru svoje strategije za upravljanje oceanima već poduzima mjere za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena na oceane.
S obzirom na velik broj otoka i obalnih država uključenih u partnerstvo EU-a i 79 zemalja AKP-a, izazovi povezani s oceanima u središtu su trenutačnih pregovora o budućem sporazumu između EU-a i tih zemalja (tzv. pregovori nakon isteka Sporazuma iz Cotonoua). U okviru tih pregovora EU i zemlje AKP-a nedavno su se dogovorili da će pojačati suradnju na međunarodnoj sceni, među ostalim i u pogledu upravljanja oceanima i njihova očuvanja. Taj zajednički, višekontinentalni pristup ima veliku težinu jer EU i zemlje AKP-a zajedno čine više od polovine članica UN-a.
Grabancijaš priopćenja izvršnog tijela Europske unije od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.