Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić u utorak, 10. prosinca, uputila je pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji.
U pitanju je naglasila kako se, prema procjenama, još uvijek traga za 1892 osobe koje su nestale tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. Također, istaknula je da je do korisnih informacija o lokacijama nestalih osoba, odnosno grobnica i masovnih grobnica, jako teško doći obzirom na to da ih osobe koje posjeduju takve informacije ne žele dijeliti s nadležnim tijelima ili su pobjegle iz Hrvatske.
Tomašić je Komisiju upitala koji pravni akt danas regulira postupak predaje između država članica Europske unije i Norveške.
>>>Na pravoslavnom groblju u Negoslavcima pronađeni su posmrtni ostaci dvije osobe: ministarstvo
Kao primjer je navela je Cvijetina Jovića, hrvatskog državljanina srpske nacionalnosti, koji je prema raspoloživim informacijama organizirao premještanje tijela ubijenih i nestalih na Ovčari. On je 1998. pobjegao u Norvešku i od tada je nedostupan hrvatskim pravosudnim organima. Zahvaljujući raznim internetskim stranicama, adresa navedene osobe danas je svima dostupna te je stoga njegova eventualna predaja hrvatskim vlastima, uz dobru volju zainteresiranih država, uvjetovana isključivo postojanjem pravnog temelja za istu.
Također, upitala je, ukoliko je riječ o Sporazumu između Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o postupku predaje, smatra li Komisija da premještanje tijela nestalih osoba radi prikrivanja počinjenih ratnih zločina spada u „sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji“ ili u „kazneno djelo u nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda“, odnosno u kaznena djela koja dovode do predaje na temelju uhidbenog naloga bez provjere dvostruke kažnjivosti.
Pratite nas na Google vijestima
Priopćenje Ureda Ruže Tomašić
