Kandidati koalicije SDP i Možemo! poručili su u srijedu da su politike besplatnih dječjih vrtića i priuštiva stanogradnja ujedno i najbolje mjere za demografsku obnovu koja je Šibeniku potrebna, dodavši kako se lokalne vlasti moraju uključiti u rješavanje problema stanovanja.
SDP-ov kandidat za gradonačelnika Šibenika Tonči Restović i kandidatkinja Možemo! za zamjenicu Maja Šintić predstavili su mjere za demografsku obnovu Šibenika, a koje uključuju gradnju priuštivih stanova na području bivšeg TEF-a na Batiželama, obnovu i prenamjenu zadružnih prostora u ruralnim područjima grada te preuzimanje vlasništva nad nekretninama zaštićenima kao kulturno dobro i uvođenje prava prvokupa nekretnina u povijesnoj jezgri.
Iako nemogućnost kupnje ili najma stana ili kuće nije samo problem Šibenika, već cijele Hrvatske, kandidati su poručili kako se lokalne vlasti donošenjem lokalnih politika moraju uključiti u rješavanje tog problema.
Restović je pri tome upozorio kako si dvoje mladih s dobrim plaćama u Šibeniku ne mogu osigurati obiteljski dom jer se cijene nekretnina kreću od 2500 eura za stare stanove do oko 3000 eura po kvadratu u novogradnji.
“Ako to povežemo s prosječnom mjesečnom plaćom, to znači da vam trebaju tri mjeseca da platite malo više od jednog kvadrata! To je katastrofa do koje nas je dovela inflacija, ekonomska kriza, ali kako i politika Vlade, tako i politika gradskih vlasti”, istaknuo je.
Dodao je kako gradonačelnik Željko Burić osam godina govori kako su Batižele kruna njegovog mandata, ali da građani “nikako da dožive da se tamo nešto dogodi”.
Smatraju kako je to područje idealno za širenje grada, za gradnju priuštivih stanova, gdje bi se gradilo u dogovoru s Gradom, gdje se stanovi ne bi prodavali po tržišnim cijenama, već bi se implicirali oni modeli koji već postoje u Europi i svijetu.
SDP i Možemo! tako planiraju u prve dvije godine svog mandata nakon lokalnih izbora očistiti trosku s područja TEF-a te dio tzv. katranske jame, izraditi prostorno-plansku dokumentaciju za to područje i krenuti sa sklapanjem ugovora, odnosno gradnjom priuštivih stanova.
Šintić je istaknula da Nacionalni plan stambene politike kasni s pričom o priuštivom stanovanju, dok je za nedavno donesenu Strategiju upravljanja nekretninama u vlasništvu Šibenika ocijenila da se radi o “šturom i nedorečenom dokumentu” koji ne potiče priuštivu stanogradnju, već prednost daje poticanoj stanogradnji, tzv. POS-u.
“Priuštivo stanovanje nije samo vezano za mogućnost kupnje ili najma stana. Ono se nadovezuje na širu sliku kvalitete života, ali i funkcioniranje mjesnih zajednica u gradu zbog čega nam je važno naglasiti da u Šibeniku postoji 10 tisuća praznih stanova koji trenutačno nisu u funkciji”, rekla je, dodavši kako je potrebno osmisliti lokalne mjere koje bi omogućile veću aktivaciju takvih prostora.
Autor: Marina Hudoletnjak
Lokalni izbori 2025.
