Biznis i ekonomijaPreporučeno

Trendovi na tržištu rada u 2019.: MojPosao   

Analizom cjelokupnog tržišta rada u Hrvatskoj, uzimajući u obzir ukupan broj objavljenih oglasa za posao u 2019. godini, kako na MojPosao tako i na drugim servisima za oglašavanje radnih mjesta, primjetan je trend stagnacije i usporavanja tržišta te pad od 4% ukupnog broja objavljenih oglasa.

>>>Gospodarska retrospektiva 2019.

U skladu s trendovima, prošle godine je na MojPosao platformama, web stranici MojPosao i mobilnoj aplikaciji PosLovac, objavljeno preko 73 tisuće oglasa za posao, što je 2,8% (oko tisuću oglasa) manje u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

Sve je to posljedica usporavanja europskog gospodarskog rasta, prvenstveno njemačkog, a pritom se stvara nervoza oko dolaska nove krize, čime se donekle utječe na izazivanje iste.

Igor Žonja

 „Tržište rada u Hrvatskoj je, gledajući samo interne transakcije i kretanja, već 2018. prestalo rasti. U 2019. godini došlo je do smanjivanja intenziteta emigracije stanovništva, dok je od početka godine stopa imigracije nešto porasla.

Sve je to posljedica usporavanja europskog gospodarskog rasta, prvenstveno njemačkog, a pritom se stvara nervoza oko dolaska nove krize, čime se donekle utječe na izazivanje iste.

Mali pad oglasa na našim platformama objašnjavamo time kako mi nešto manje sudjelujemo u izvozu i uvozu radne snage, iako smo tržišni lider. No kroz naše nove akvizicije i promjenom nastupa na EU tržištu nadam se kako ćemo unaprijediti i taj segment našeg poslovanja“, napominje Igor Žonja, direktor portala MojPosao.

Najtraženiji konobari, trgovci i skladištari

Među najtraženijim zanimanjima u 2019. i dalje dominiraju zanimanja iz područja turizma i ugostiteljstva te prodaje, stoga upravo te kategorije čine gotovo 40% svih oglasa objavljenih na portalu.

>>>Kvartalni rast neželjenih radnih mjesta u Hrvatskoj: Eurostat

Najtraženija zanimanja u 2019. bila su: prodavač (trgovac), konobar (barmen), vozač, skladištar, kuhar, programer, radnik u proizvodnji.

Najveća ponuda zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:

  • Prodaja (Trgovina) – 20% oglasa
  • Turizam i ugostiteljstvo – 17% oglasa
  • Proizvodnja i zanatske usluge – 11% oglasa

Najveća potražnja (broj profila) zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:

  • Prodaja (Trgovina) – 23% profila
  • Administrativna zanimanja – 18% profila
  • Turizam i ugostiteljstvo – 15% profila

*U jednom oglasu/životopisu moguće je naznačiti više kategorija zaposlenja

U odnosu na isti period prošle godine, najveći porast broja oglasa zabilježen je u kategorijama Ljudski resursi te Prodaja (Trgovina).

Rast rada na neodređeno

S obzirom na vrstu zaposlenja, oglasi za rad na neodređeno činili su 69% ukupnog broja oglasa u 2019. godini, što je 5% više nego prošle godine u istom periodu. Oglasa za rad na određeno bilo je 55%, što je 1% manje u odnosu na prošlu godinu.

„Nastavak trenda rasta broja oglasa u kojima se nudi rad na neodređeno, odnosno pada zapošljavanja na određeno, potvrda je sve bolje pozicije radnika na tržištu rada“, smatra Žonja.

Djelatnici za sezonski posao tražili su se u 9% oglasa, baš kao i  prošle godine u istom periodu. U svega 1% oglasa poslodavci su tražili djelatnike za stručno osposobljavanje, čime je nastavljen trend pada u odnosu na prethodne godine (2018. 2%, 2017. 4%, 2016. 5%), pa ne čudi odluka da se taj oblik rada u 2020. godini sasvim ukine. U 3% oglasa nudili su se studentski poslovi.

>>>HZZ najavio kraj neoliberalnog sužanjstva u Hrvatskoj: SOR

*Oglasi predviđaju mogućnost obilježavanja više vrsta zaposlenja za isto radno mjesto.

S druge strane, 48% posloprimaca bilo je zainteresirano za stalni posao, dok ih je 24% zainteresirano za rad na određeno. Također, 8% tražitelja posla bilo je otvoreno za honorarni rad, a gotovo jednak broj posloprimaca (njih 7%) je iskazalo interes za sezonskim zaposlenjem.

Najčešće se traže kandidati sa srednjom stručnom spremom

Tijekom 2019. poslodavci su najčešće tražili kandidate sa srednjom stručnom spremom – u 56% oglasa srednja stručna sprema bila je uvjet za uspješnu prijavu na natječaj.

*Oglasi predviđaju mogućnost obilježavanja više stupnjeva obrazovanja za isto radno mjesto.

S druge strane, 55% posloprimaca je u svojim online životopisima (u Bazi profila na MojPosao) kao stupanj obrazovanja navelo srednju stručnu spremu. Broj oglasa i broj životopisa u kojima se navodila visoka stručna sprema iznosio je 27% oglasa i 21% životopisa.

>>>Izvješće Ekonomskog instituta o poraznoj situaciji na tržištu rada u Hrvatskoj: EPSCO

U 40% oglasa tražilo se poznavanje stranih jezika i to prvenstveno engleskog jezika. U 17% oglasa tražilo se napredno poznavanje engleskog, a u 13% osnovno poznavanje. Njemački jezik tražio se u 8% oglasa, a ostali jezici su manje zastupljeni.

U 30% oglasa tražilo se poznavanje rada na računalu, u većini oglasa se navedeni uvjet odnosio na rad u Wordu i Excelu.

Radno iskustvo je traženo u 38% oglasa, i to u prosjeku 2 godine i 2 mjeseca što je isto kao i prošle godine.

Tijekom 2019. godine poslodavci su objavili gotovo 2.000 oglasa za poslove u inozemstvu, što je 4% manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Najviše oglasa u inozemstvu objavljeno je za rad u Njemačkoj, Sloveniji, Irskoj, Nizozemskoj i Austriji.

Što nas čeka u 2020. godini?

„Što će biti s tržištem rada u 2020. godini? Trend iz 2018., koji govori kako interno tržište rada pada ili eventualno raste ovisno o fluktuaciji, a ne temelji se značajno na novoj zaposlenosti, nastavit će se i u narednoj godini.

Otvaranje austrijskog tržišta, koje od prvog srpnja 2020. godine ukida radne dozvole za hrvatske radnike, neće značajno povećati iseljavanje zato što druga tržišta usporavaju, a EU otvara granice i za naše susjede. Također, ne očekujem osjetan rast useljavanja radne snage u Hrvatsku, jer i naš rast usporava.

>>>Nužne su strukturne reforme koje će prepoloviti broj zaposlenih u javnom sektoru: Žonja

Zbog usporavanja rasta ne očekujem nikakve drastične promjene na tržištu, no vjerujem kako bi značajno smanjenje javnog sektora i restrukturiranje društva imali pozitivan učinak na smanjenje iseljavanja stanovništva i omogućili nam kvalitetno i održivo upravljanje imigracijom“, zaključuje Igor Žonja.

MojPosao