Hrvatska udruga poslodavaca priredila je tradicionalni blagdanski domjenak na kojem se okupilo petstotinjak uzvanika, gospodarstvenika, Vlade i medija. Na radnom dijelu susreta predstavljena je ocjena mjera Vlade RH za rasterećenje gospodarstva u tri godine mandata te rezultati istraživanja o poslovnim očekivanjima članova Hrvatske udruge poslodavaca za 2020. godinu.
>>>Digitalizacija, automatizacija i ZOR: konferencija ‘Industrija 4.0 – prilika i/ili izazov’
“Imamo isti cilj, misiju i viziju – prihvatiti zajedničke izazove i Vlada i poslodavci. Napravili smo dobre pretpostavke za daljnji razvoj gospodarstva i ne očekujem katastrofično stanje za 2020. godinu kako neki mediji najavljuju. Sve su se naše prognoze za 2019. godinu obistinile. Stavili smo u proceduru i platformu Start – koja pomaže pokretanje poslovanja digitalnim putem. Gospodarski rast ne može biti temeljen samo na investicijama privatnog sektora, država također treba dati svoj doprinos investicijama kroz velike infrastrukturne projekte i to namjeravamo provoditi u djelo kroz 2020. godinu. Pojeftinit će cijena rada u idućoj godini jer ćemo dio neporeznih davanja ukinuti, a dio umanjiti te ćemo pokušati smanjivati razliku između onoga koliko radnik košta poslodavca i realne neto plaće koju radnik prima. Također, krenuli smo s liberalizacijom tržišta usluga te četvrtim krugom porezne reforme,” izjavio je uvodno Darko Horvat, izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.
“…kada govorimo o našim željama i očekivanjima, mi poslodavci želimo da nam 2020. ne donese promjene na gore. Da se Vlada uspije othrvati daljnjim pritiscima i vlastitim porivima za nova povećanja privilegija i troškova proračuna,”
Gordana Deranja
Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike napravio je za Hrvatsku udrugu poslodavaca pregled mjera za rasterećenje gospodarstva koje je Vlada RH objavila u svom izbornom programu. U povezanim dokumentima u listopadu 2016. godine postavila je nekoliko ciljeva: 1) rast, 2) zapošljavanje, 3) socijalnu uključenost, 4) demografsku obnovu i povratak iseljenih. Instrumenti za ostvarivanje tih ciljeva uključivali su: poreznu reformu i aktivaciju državne imovine, održive javne financije uz pomoć boljeg povlačenja EU fondova, smanjenje omjera javnog duga za 10 postotnih bodova BDP-a (i rast rejtinga zemlje), povećanje investicija, posebno u izvoznim industrijama, povećanje efikasnosti institucija (reforma pravosuđa i javne administracije uz naglasak na digitalizaciju i regulatornu reformu), te obrazovnu reformu. Ciljevima su dodijeljene ocjene na skali do 1 do 5 :
>>>Ocjena tri godine Vlade RH iz perspektive poslodavaca 10/2016 -11/2019 (.pdf)
Ocjena cilja rasta = 2: Hrvatski rast je među najsporijima u Srednjoj i Istočnoj Europi. Hrvatski rast je veoma spor i u svjetlu činjenice da je polazna točka bila niska i da je tome prethodila duga recesija. Hrvatski rast je potaknut inozemnom potražnjom i tuđim novcem (EU fondovi, doznake)
Ocjena cilja zapošljavanja = 2: Zaposlenost ne raste dovoljno brzo da bi omogućila ostvarivanje drugih strateških ciljeva kao što su povećanje socijalne uključenosti te demografska obnova i povratak
Ocjena cilja socijalne uključenosti = 3 Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti smanjila se za malo više od 3 postotna boda od 2016. godine i danas iznosi 24%
Ocjena cilja demografske obnove i povratka = 1
Za razliku od ciljeva u kojima se isprepleću odgovornosti više dionika, kod ocjene instrumenata stvari su jasnije – to je ono što Vlada RH bira i za čiju je provedbu sama odgovorna, a učinci ovise o efikasnosti same Vlade. HUP je instrumentima dao sljedeću ocjenu: Aktivacija državne imovine = 1; Porezna reforma = 3; Održive javne financije = 3; Investicije, posebno za izvoz = 2; Efikasnost institucija = 2; Obrazovna reforma ostala je neocijenjena. Ukupna ocjena instrumenata = 2,2 (bez obrazovne reforme). Prihodi opće države u Hrvatskoj i dalje su uvjerljivo najveći među zemljama Nove Europe, a „komotna“ prihodna strana omogućila je odgodu reformi na rashodnoj strani proračuna uz istovremeno postizanje fiskalne konsolidacije. Vladina statička procjena rasterećenja gospodarstva iznosi oko 9 milijardi kuna, međutim i dalje izostaje vjerodostojan i ažuran registar parafiskalnih nameta s uključenim procjenama troškova.
>>>Šefica HUP-a Gordana Deranja izabrana za potpredsjednicu snažne i neovisne BusinessEurope
Stoga se moramo zapitati koja je to ocjena s kojom se može proći, ali ne i stvarno napredovati? Unatoč umjerenom rastu, Hrvatska gubi ambiciju, energiju i ljude i politika treba imati samo jedan cilj: vratiti ljude koji su otišli i privući nove ljude koji žele doći živjeti u Hrvatsku.
“Zahvaljujući velikodušnosti Vlade, pritisku štrajka u školama i prijetnjama drugim štrajkovima, ove godine javni sektor pod bor dobiva nevjerojatna povećanja plaća i materijalnih prava. Kažem nevjerojatna, jer se radi o povećanjima koja su značajno veća od stopa gospodarskog rasta. Svi mi koji živimo od tržišta i svoga rada na to ne možemo gledati nikako drugačije nego s nevjericom i negodovanjem. Pokloni koje mi dobivamo i možemo očekivati od vlade bitno su skromniji. Mi ćemo pod bor sebi i našim radnicima staviti samo ono što možemo zaraditi sami i to iz onoga što ostane dok namirimo potrebe ove ranije spomenute i vrlo brojne grupe zaposlenih u javnom sektoru. Njihova su prava zajamčena, nemoguće ih je smanjivati, mogu samo rasti, za rezultate i kvalitetu rada nitko ih ne pita, radili ne radili oni svoje dobivaju. I među njima ima sjajnih i vrijednih ljudi, ali su u neravnopravnom položaju – jer njihov dobar rad nije nagrađen boljim uvjetima. Upravo suprotno često su izloženi nekorektnim postupcima većine koja ne želi da im itko remeti njihovu idilu u kojoj se nikad ništa ne mijenja,” izjavila je u svom obraćanju Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca.
Rezultati istraživanja “Poslovna očekivanja HUP-a”
Agan Begić, direktor tvrtke za istraživanje javnog mnijenja, Promocija Plus, predstavio je rezultate istraživanja „Poslovna očekivanja HUP-a“ koje se među članovima provodi već osam godina. Poslodavci Hrvatske, njih 58% gospodarsko stanje u 2019. godini ocijenili su osrednje dobrim. Najoptimističniji su bili poslodavci u Primorsko goranskoj i Istarskoj županiji te sektor graditeljstva s ocjenom 3,25, dok su naniže ocjene dali poslodavci u Slavoniji – 2,8 te poslodavci u proizvodnom sektoru koji su gospodarsku situaciju ocijenili s 2,75.
U prognozama za 2020. poslodavci su jednako rezervirani. Njih 58% očekuje približno isto gospodarsko stanje tek 22% očekuje „malo bolje“ uvjete poslovanja. U Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj, dijelu zemlje koji je najviše proizvodno orijentiran ukazuju da 50% poslodavaca misle da će biti lošije nego 2019. Uvjeti za investiranje ostat će isti za 56 % poslodavaca, a da će biti malo bolje misli njih 24 posto. Pet glavnih prepreka u poslovanju vidi 60% svih ispitanih poslodavaca i to su: visoki porezi i doprinosi (25%), radna snaga (12,1), loše pravosuđe (8,9%), neefikasna javna uprava (8,1%) i korupcija (7,3%).
>>>Majetić: povećanje minimalca izazov, pitanje opstanka za kožnu i tekstilnu industriju
Prostor za promjene i potencijal za veći optimizam nalaze se u uklanjanju ovih pet ključnih prepreka: „ Ljudi koji nisu zadovoljni pakiraju kofere i odlaze. Ne iz državnih službi, iz lokalne uprave i samouprave, iz javnih poduzeća – odlaze uglavnom oni iz privatnog, realnog sektora. Odlaze oni koji trebaju napuniti proračun i osigurati sredstva iz kojih će se plaćati sve veći i veći troškovi države. Svima koji su svladali barem osnove matematike u osnovnoj školi trebalo bi biti jasno da ta računica ne može držati vodu. Bez ljudi koji rade, bez onih koji stvaraju dodanu vrijednost, koji izvoze, inoviraju – nitko ne može računati ni na bolju budućnost, niti na održivost ovakvog stanja. Promjene i reforme u Hrvatskoj ostaju na čekanju, a vrijeme curi. Navlače se tamniji oblaci koji donose usporavanje gospodarskog rasta i u najsnažnijim članicama Unije. U takvim okolnostima, kada govorimo o našim željama i očekivanjima, mi poslodavci želimo da nam 2020. ne donese promjene na gore. Da se Vlada uspije othrvati daljnjim pritiscima i vlastitim porivima za nova povećanja privilegija i troškova proračuna,” zaključila je u svom obraćanju Gordana Deranja.
HUP
