Predsjednik Donald Trump u srijedu je proglasio “Dan oslobođenja” i nametnuo carine trgovinskim partnerima širom svijeta u tektonskom potezu s potencijalno razornim učinkom za pojedina gospodarstva.
“Trumpove carine donose rizik od uništenja globalnog poretka slobodne trgovine koji su od Drugog svjetskog rata predvodile same Sjedinjene Države,” komentirao je Takahide Kiuchi, glavni ekonomist Istraživačkog instituta Nomura.
Iako je putanja za nacionalna i svjetsko gospodarstva neposredno neizvjesna i ovisna o merkurijanskom karakteru američkog predsjednika, izvjesno je da u dolazećim mjesecima, paralelno s primjenom carina na tisuće roba, stiže cunami povećanja cijena koji će osupnuti potražnju i potpiriti netom zauzdanu inflaciju.
“Vidim to kao strujanje američke i globalne ekonomije prema gorem učinku, većoj nesigurnosti i možebitno kretanju prema nečem što bismo mogli nazvati globalna recesija,” rekao je Antonio Fatas, makroekonomist poslovne škole INSEAD u Francuskoj, za Reuters.
“Krećemo se u svijet koji je lošiji za sve jer je neučinkotivitiji,” dodao je stručnjak čije su analitičke vještine koristili Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka.
“Dan oslobođenja”
Trump je u Vrtu ruža Bijele kuće na događanju nazvanom “Učinimo Ameriku ponovno bogatom” proglasio Dan oslobođenja i nametnuo temeljnu carinu od 10% na sav uvoz.
Novinarima je pokazao tablicu, kasnije podijeljenu na društvenim mrežama, u kojoj su prikazane carine drugih zemalja i nove, “recipročne stope” Washingtona.
Objava je izazvala prijepore i metodološku nedoumicu, osobito u odnosu na Europsku uniju koja prema tablici robu iz SAD-a carini s 39%.
Njegova “recipročna carina” na svu robu iz EU-a određena je na 20%.
Administracija je carinu od 25% na uvoz europskih automobila objavila prije.
Trump je rekao da će harmice na američki teritorij vratiti proizvođačke sposobnosti od vitalnog interesa za Sjedinjene Države.
Olu Sonola, lider ekonomskih istraživanja za SAD u Fitch Ratingsu, u bilješci je podcrtao da je prosječna carinska stopa na sav uvoz skočila s 2.5% u 2024. na 22%, što se nije dogodilo od 1910. godine.
Zloguka pretkazanja
David Lott, glavni službenik za investiranje pri Abound Financialu, procjenjuje da će unatoč nejasnoćama, tržištima trebati mjeseci da apsorbiraju kaskadni učinak.
“Ovo mijenja igru, ne samo za gospodarstvo SAD-a već za globalnu ekonomiju,” rekao je. “Mnoge zemlje izgledno će završiti u recesiji.”
Pojedini analitičari neposredno ističu da su prognoze nezahvalne uslijed nepoznanica, a scenariji ovisni o odmazdi.
Ukoliko se trgovinski rat rasplamsa posljedice će bit teže za velike proizvođače poput Kine koja bi mogla posegnuti za agresivnim probojima na nova tržišta, uključujući u Europi, što je već izazvalo zabrinutost europskih dužnosnika.
Carine bi mogle okinuti recesiju i u SAD-u, što povijesno donosi velike nevolje za Americi izložena i o Americi ovisna gospodarstva.
“Što se događa u Sjedinjenim Državama ne ostaje u Sjedinjenim Državam,” podsjetio je Barry Eichengreen, profesor ekonomije i političkih znanosti na kalifornijskom sveučilištu Berkeley.
Predsjednica Europske središnje banke, Christine Lagarde, u srijedu je na događanju u Irskoj rekla da Europa mora djelovati hitro i ubrzati gospodarske reforme kako bi se natjecala u “invertiranom svijetu”.
“Svi su imali koristi od hegemona, Sjedinjenih Država, koji je bio posvećen multilateralnom poretku temeljenom na pravilima,” rekla je o posthladnoratovskom razdoblju niske inflacije i rastuće trgovine u otvorenom globalnom gospodarstvu. “Danas se moramo boriti sa zatvorenošću, rascjepkanošću i neizvjesnošću.”
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.