Sjedinjene Države žele predsjedničke izbore u Ukrajini, potencijalno prije kraja 2025. godine, a osobito ukoliko se u dolazećim mjesecima postigne primirje s Rusijom, rekao je posebni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, Keith Kellogg, u intervjuu za Reuters.
“Većina demokratskih nacija ima izbore u vrijeme rata. Mislim da je važno da oni to učine,” rekao je poslanik. “Mislim da je to dobro za demokraciju. To je ljepota čvrste demokracije, vi imate više od jedne osobe u potencijalnoj utrci.”
Nedoumice
Trump je tijekom predizborne kampanje rekao da rat u Europi može okončati u 24 sata, ali je nakon inauguracije signalizirao da bi posredovanje moglo potrajati nekoliko mjeseci.
U siječnju je sugerirao strategiju “mrkve i batine”, kako prema Kijevu, tako i prema Moskvi, no njegova administracija nije ponudila konkretne smjernice ili detalje.
Kellogg je potvrdio da mirovni plan “još uvijek evoluira”, što uključuje i promišljanja o predsjedničkim izborima u Ukrajini.
Tri osobe upoznate s razgovorima za Reuters su rekle da bi obvezivanje na plebiscit moglo biti dio inicijalnog primirja.
Administracija pritom dvoji treba li prvo osigurati prekid vatre ili odmah započeti s posredovanjem oko trajnog dogovora, odnosno razmatra prednosti i nedostatke scenarija u kojem bi Volodimir Zelenskij potpisao inicijalno primirje a pregovore zaključio izborni pobjednik.
Legitimitet
U aktualnom je trenutku nejasno kako bi Kijev mogao reagirati na porive. Zelenskij je već signalizirao spremnost za raspisivanje izbora, uz uvjet da Zapad pruži snažne sigurnosne garancije koje će spriječiti ponovna neprijateljstva.
Njegov je petogodišnji mandat trebao okončati s krajem 2024. godine, ali se predsjednički i parlamentarni izbori ne mogu održati pod izvanrednim stanjem koje je na snazi od početka rata u veljače 2022. godine.
Reuters piše da je pitanje izbora otvarala i bivša administracija predsjednika Joe Bidena u 2023. i 2024. godini. Ukrajincima je tada rečeno da su oni “kritični” u kontekstu međunarodnih i demokratskih normi i standarda.
Kijev u posljednjim mjesecima otklanja pozive, uz argument da se nacija nalazi na prekretnici i da bi izbori mogli donijeti društveni raskol ili prizvati rusku kampanju utjecaja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin drži da njegov ukrajinski kolega u odsutnosti izbornog procesa nema legitimitet, pa tako niti zakonsko pravo za potpisivanje obvezujućih dokumenata.
Teoretski, Kremlj je spreman na pregovore sa Zelenskim, ali on prvo mora opozvati svoj ukaz iz 2022. godine s kojim je zabranio razgovore o miru s Putinom.
Dodvoravanje?
Dva su bivša zapadnjačka dužnosnika u komentarima za Reuters izrazila zabrinutost zbog poziva i zahtjeva za provođenje izbora uz argument da bi ukidanje izvanrednog stanja vodilo u političku nestabilnost i valutnu krizu te dodatno otupilo nastojanja u regrutaciji i mobilizaciji vojno sposobnog stanovništva.
Raspisivanje bi poljuljalo status i utjecaj Zelenskog.
Ako Trump svojeg ukrajinskog kolegu prisili na izbore, to bi moglo značiti da Washington prihvaća argumente Putina o njegovom legitimitetu. “Prema mom gledištu, Trump reagira… na povratne informacije iz Rusije,” izjavio je jedan od dužnosnika. “Rusija želi vidjeti kraj Zelenskog.”
S druge strane, Trump ne skriva svoja gledišta o ukrajinskom predsjedniku kojeg je nazvao “najvećim prodavačem u povijesti”.
Kako bilo, signali Washingtona da bi put prema mirovnim pregovorima mogao potrajati dulje od predizbornih zavjeta i za dokone promatrače rata u Ukrajini pogoduje Rusiji čije snage dominiraju i svakodnevno napreduju na bojišnicama Donbasa i drugdje.
Povezane vijesti

Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.