Dva velika politička skupa održavaju se u četvrtak i petak u Budimpešti na kojima će čelnici EU-a i ostalih europskih zemalja razgovarati o tome što za EU i njezine susjede znači pobjeda Donalda Trumpa u Sjedinjenim Državama.
Čelnici gotovo svih europskih zemalja okupit će se u četvrtak u Budimpešti na petom sastanku na vrhu Europske političke zajednice, a u petak na istom mjestu održava se neformalni samit čelnika Europske unije.
Najveći diplomatski događaj u povijesti Mađarske
Na samit Europske političke zajednice (EPC), koja je nastala nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine kao forum za dijalog i suradnju EU-a i ostalih europskih zemalja u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa, pozvani su čelnici 47 europskih država, svih osim Rusije i Bjelorusije.
Mađarska strana, koja taj skup najavljuje kao najveći diplomatski događaj u povijesti zemlje, očekuje dolazak 45 do 47 pozvanih zemalja. Na samitu koji će se održati u prostorijama nogometnog stadiona Puskas Arena sudjelovat će preko 50 izaslanstava jer osim predstavnika pozvanih zemalja sudjeluju i predstavnici institucija EU-a i svjetskih organizacija.
Ostaje visjeti u zraku hoće li domaćin sastanka EPC-a, mađarski premijer Viktor Orban, prirediti diplomatsku diverziju i omogućiti Trumpu da se obrati europskim čelnicima, bilo izravno video-vezom ili snimljenom video porukom.
Još u lipnju je poznati mađarski istraživački novinar Szabolcs Panyi pisao, pozivajući se na diplomatske izvore, da je Orban pozvao Trumpa na samit i da bi Trump mogao poslati poruku podrške Orbanu i njegovoj politici, koji je već dugi niz godina u sukobu s većinom u EU-u.
Orban je i nakon ruske agresije na Ukrajinu nastavio održavati bliske odnose s Vladimirom Putinom, opirati se europskoj pomoći napadnutoj zemlji, tvrdeći da je to pomoć jednoj od zaraćenih strana i da se tako samo produžava rat, a da se on zauzima za mir.
Orban je u srijedu u govoru na samitu Organizacije turkijskih zemalja rekao da će biti potrebna nova europska strategija prema Ukrajini.
Trumpova pobjeda donosi na stol pitanje europskim čelnicima “je li Europa sama sposobna nastaviti pružati vojnu i financijsku pomoć Ukrajini. Ozbiljno sumnjam u to”, rekao je Orban, prema mađarskoj agenciji MTI.
Sudbina Ukrajine
Trumpova pobjeda mogla bi najviše utjecati na sudbinu Ukrajine, kojoj su dosad i EU i SAD davale punu potporu. Trump je višekratno dovodio u pitanje američku potporu Ukrajini nakon ruske invazije i isticao da Europa treba snositi najveći dio tereta. Odbijao je odgovoriti na pitanje želi li pobjedu Ukrajine i ponavljao da će bude li izabran vrlo brzo okončati rat i prije nego što službeno preuzme dužnost.
Na samitu EPC-a-a razgovarat će se o sigurnosnim izazovima za Europu, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu, eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, o nelegalnim migracijama te pitanjima povezanim s gospodarskom sigurnošću i povezivošću u području energije, prometa, IT sektora i globalne trgovine.
Samit EPC-a počinje u četvrtak ujutro plenarnom sjednicom koja će biti posvećena sigurnosnim izazovima. Nakon toga uslijedit će odvojeni tematski sastanci u manjim skupinama na temu migracija i gospodarske sigurnosti. Sastanak završava plenarnom sjednicom na kojoj će biti predstavljeni rezultati s odvojenih sastanaka u manjim skupinama.
Po završetku samita predviđena je konferencija za novinare domaćina skupa mađarskog premijera Viktora Orbana i sljedećeg domaćina, albanskog premijera Edija Rame, jer će se sljedeći sastanak održati u Tirani u proljeće 2025.
Promišljanja o konkurentnosti
Odmah po završetku samita EPC-a, čelnici država članica EU-a odlaze u mađarski parlament, gdje će tijekom radne večere razgovarati o rezultatima američkih izbora te o nedavnom održanim izborima u Gruziji.
Neformalni samit EU-a, kojim će zadnji put predsjedati odlazeći predsjednik Charles Michel, nastavlja se u petak, a glavna tema bit će gospodarska konkurentnost Unije. Rasprava će se voditi na temelju izvješća o budućnosti europske konkurentnosti koje je sastavio bivši talijanski premijer Mario Draghi, koji će također sudjelovati na samitu.
Svi se načelno slažu da je Europskoj uniji potreban novi pakt za konkurentnost, ali velike su razlike o tome što konkretno treba učiniti kako bi se europsko gospodarstvo moglo nositi s američkom i kineskom konkurencijom.
Prema zadnjem nacrtu deklaracije, o kojoj pregovaraju veleposlanici država članica, čelnici će pozdraviti izvješće o konkurentnosti Marija Draghija te izvješće o jedinstvenom tržištu koje je pripremio Enrico Letta, također bivši talijanski premijer.
Ta izvješća u EU vide kao poziv na buđenje da se što prije riješi pitanje zaostajanja u inovacijama i produktivnosti kako u odnosu prema globalnim akterima tako i u pogledu razlika unutar EU-a. No, ostaje veliko pitanje kako financirati potrebne investicije koje bi zaustavile europsko zaostajanje. Jedno od rješenja moglo bi biti novo zaduživanje poput onoga za oporavak od pandemije ili povećanje europskog proračuna, ali tome se snažno protive zemlje koje najviše inzistiraju na štednji i fiskalnoj disciplini poput Njemačke, Nizozemske i skandinavskih zemalja.
Povezane vijesti
