Hrvatska je u nedjelju zabilježila rekordnu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije – ukupna je proizvodnja iz tih izvora bila oko 48 gigavatsati (GWh), pri čemu je maksimalna satna proizvodnja iz svih OIE bila više od 2100 megavatsati na sat, objavio je u ponedjeljak HOPS.
Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) u priopćenju ističe kako je na to utjecala i vremenska situacija u Hrvatskoj, koja je donijela neke ekstremne situacije kako u meteorološkom (kiša i jugo) tako i elektroenergetskom pogledu.
>>>Globalna cijena postizanja klimatskih ciljeva jedan do dva bilijuna dolara godišnje | ETC
“Sve to je pogodovalo obaranju dnevnog, odnosno satnog rekorda u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije elektroenergetskog sustava Hrvatske”, navode iz HOPS-a.
Po preliminarnim podacima koje iznose, u nedjelju, 6. prosinca 2020., hrvatske hidroelektrane su proizvele ukupno više od 30 GWh, pri čemu je proizvodnja dosezala i gotovo 1400 megavatsati na sat (MWh/h).
Proizvodnja veća od potrošnje
Proizvodnja u novim obnovljivim izvorima energije iznosila je čak 843 MWh/h, pri čemu iz HOPS-a izdvajaju vjetroelektrane, koje su, uz trenutnih oko 800 megavata (MW) instaliranih kapaciteta, postigle maksimalnu satnu proizvodnju od oko 717 MWh/h, dok je trenutna proizvodnja dosegla i 731 MW.
“Ukupno je tako proizvodnja u tradicionalnim i novim obnovljivim izvorima energije bila oko 48 GWh, što je više nego što je bila nedjeljna potrošnja (oko 47 GWh) hrvatskog elektroenergetskog sustava (EES), te je pri tom maksimalna satna proizvodnja iz svih OIE bila više od 2100 MWh/h”, ističu iz HOPS-a.
No, naglašavaju i kako su te rekordne proizvodnje u nedjelju, kada je potrošnja uobičajeno najmanja (dnevni maksimum oko 2250 MWh/h), na ozbiljnu kušnju stavile i hrvatsku prijenosnu mrežu koja je trebala osigurati prihvat tolikih količina proizvodnje, odnosno izvoz viška u susjedne države.
“U kategoriju rekorda spada i to da je hrvatski EES, koji je pretežno uvozni te pokriva 20-40 posto godišnje potrošnje uvozom električne energije, kroz nedjelju izvozio i preko 1100 MWh/h”, navode iz HOPS-a.
Poteškoće su, dodaju, zadavali kvarovi u prijenosnoj mreži uzrokovani orkanskim jugom, a na čijem se otklanjanju još uvijek radi.
“Ozbiljan test uživo”
Iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava ističu i kako se nedjeljna pogonska situacija “može promatrati i kao ozbiljan test uživo za neke ekstremne situacije koje se promatraju za potrebe razvoja prijenosne mreže”.
“Takve situacije su rijetke, ali HOPS na njih mora imati spreman odgovor. Potreban odgovor na to pitanje je utoliko potrebniji u kontekstu visokih iznosa zahtjeva za priključenje novih OIE na dalmatinskom području gdje se sve češće nameće pitanje koje su granice novih priključenja na mrežu koje hrvatski EES može podnijeti bez značajnog ojačavanja prijenosnih puteva vrlo visokog napona? Odgovor je složen i zahtjeva međusobno razumijevanje operatora prijenosnog sustava, proizvođača električne energije, zakonodavca i energetskog regulatora”, zaključuje se u priopćenju HOPS-a.
Strategija energetske entropije
Iako raritetne u Hrvatskoj, poteškoće i prepucavanja zbog silne entropije u energetskoj mreži Europske uniji posve su uobičajeni. Brojne nacije proizvode više energije od svojih potreba što predstavlja opterećenje i narušava stabilnost energetskih sustava. Njemačka je pritom među prvacima entropije pa su njezini viškovi često prelijevaju u mreže Nizozemske, Danske, Austrije, Poljske i drugih zemalja.
>>>Uočite neodrživost održivih izvora energije na primjeru Škotske
Situacija je toliko paradoksalna da Njemačka danskim vjetroelektranama plaća da ne rade, a sve se to događa ususret basnoslovnim ulaganjima u obnovljive izvore energije entropije unutar novog, Zelenog plana Europske komisije i Unije.
Grabancijaš/Hina
