Obitelj Domagoja Balja iz Garešnice na sjeveroistoku Hrvatske otvorila je “pčelinji hotel” koji ljubiteljima meda nudi priliku da kupe produktivne pčele i uberu pola ploda njihova rada.
Balja kaže da se u poduhvat upustio u odgovoru na rastuću radoznalost kupaca o proizvodnji meda i globalno osipanje snažnih pčelinjih zajednica koje remeti oprašivanje usjeva i prikupljanje nektara.
>>>Zapadna obala SAD-a gubi med, snažne pčelinje zajednice | klimatske promjene
Na poljoprivrednim sajmovima nas “tako često pitaju: ‘je li vaš med uistinu iz kućne radinosti?’ … Kao iskusni pčelari mi bismo se osjetili pomalo uzrujano, čak uvrijeđeno,” kaže poduzetnik. “Tada smo moja supruga i ja došli na ideju da ljudima omogućimo da nauče kako to funkcionira kroz posjed vlastitih košnica,” pripovijeda Balja u čijoj je obitelji pčelarstvo duga tradicija.
“Leasing” pa vlasništvo
Obitelj zainteresiranima za proizvodnju vlastitog prirodnog meda u kućnoj radinosti nudi trogodišnji zakup košnica za 2,500 kuna. “Oni od nas mogu kupiti košnicu za koju se mi onda brinemo, a tijekom te tri godine polovica proizvodnje meda pripada njima,” veli Balja. “Zajedno skupljamo med iz košnice. U dobrim vremenima jedna košnica može proizvesti oko 30 kilograma meda (godišnje),” dodaje.
Dvadeset i pet kupaca trenutno posjeduje pčele na farmi. Iako je većina iz hrvatskih gradova, neki dolaze iz daljine, uključujući pilota iz Dubaija i nogometnog trenera iz Džede.
“Ovaj vid našeg rada zapravo nije o gomilanju profita, već o učenju ljudi o pčelarstvu,” kaže Baja koji priželjkuje da pčele u njegovom “hotelu” zakupi 40 klijenata. Vlasnici nakon tri godine svoje košnice mogu premjestiti gdje ih volja, iako pronalazak dobrih lokacija nije lak.
Nena Salopek svoju je košnicu kupila lani otkad je za sebe prikupila četiri kilograma meda. “Okus je savršen,” rekla je izrazivši uzgred zabrinutost zbog utjecaja klimatskih promjena na produktivnost i opstojnost pčela.
>>>Gubici medonosnog potencijala u RH od 80 do 100 posto, osigurane potpore | ministarstvo
Balja otkriva da je ova godina za njegove pčelinje zajednice bila najlošija u desetljećima. “U proljeće smo pčele morali dohranjivati kako ne bi izgladnjele, to se nikad prije nije dogodilo,” rekao je naš pčelar za Reuters.
Pratite nas na Google vijestima
