U Ljetnoj gospodarskoj prognozi EK pad BDP-a u RH za približno 11%, djelomični oporavak u 2021.

Unatoč brzom i sveobuhvatnom odgovoru politika na razini EU-a i nacionalnoj razini, gospodarstvo EU-a ove će godine zbog pandemije koronavirusa doživjeti duboku recesiju. Budući da se ukidanje mjera ograničenja kretanja odvija sporije nego što se očekivalo prema proljetnoj prognozi, posljedice za gospodarsku aktivnost u 2020. bit će veće od očekivanih.

>>>Suočeni smo s udarom na ekonomiju nezabilježenim od Velike depresije: Komisija

U ljetnoj gospodarskoj prognozi 2020. predviđa se da će se gospodarstvo europodručja u 2020. smanjiti za 8,7 %, a u 2021. narasti za 6,1 %. Kad je riječ o gospodarstvu cijelog EU-a, predviđa se smanjenje za 8,3 % u 2020. i rast za oko 5,8 % u 2021. Dakle, prema sadašnjim predviđanjima smanjenje u 2020. bit će znatno veće od 7,7 % predviđenih za europodručje i 7,4 % predviđenih za EU u cjelini u proljetnoj prognozi. Rast u 2021. također će biti nešto slabiji nego što se predviđalo u proljeće.

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana, izjavio je: Gospodarske posljedice ograničenja kretanja teže su nego što smo prvotno očekivali. Situacija je i dalje teška i izloženi smo brojnim rizicima, primjerice mogućem novom velikom valu infekcija. Ova prognoza zorno pokazuje zašto je za oporavak gospodarstva nužno da postignemo dogovor o našem ambicioznom paketu za oporavak, NextGenerationEU. Možemo očekivati da će nam ova i sljedeća godina donijeti oporavak, ali trebamo budno pratiti razlike u njegovu tempu. Moramo nastaviti štititi naše radnike i poduzeća i pomno koordinirati politike na razini EU-a kako bismo iz krize izišli snažniji i ujedinjeni.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Koronavirus je dosad odnio više od pola milijuna života u cijelom svijetu i taj broj iz dana u dan raste, u nekim dijelovima svijeta zastrašujućom brzinom. Ova prognoza pokazuje razorne gospodarske učinke pandemije. Zahvaljujući mjerama politike koje su poduzete diljem Europe udarac za naše građane donekle je ublažen, ali sve su veće razlike, nejednakosti i nesigurnost. Zbog toga je tako važno da brzo postignemo dogovor o planu oporavka koji je predložila Komisija. To će nam omogućiti da u ovom kritičnom trenutku vratimo povjerenje u naša gospodarstva i osiguramo im priljev novih sredstava.

Očekuje se da će se oporavak ubrzati u drugoj polovini 2020.

Utjecaj pandemije na gospodarsku aktivnost znatno se osjetio već u prvom tromjesečju 2020., iako je većina država članica počela uvoditi mjere ograničenja kretanja tek sredinom ožujka. S obzirom na mnogo dulje razdoblje poremećaja i ograničenja kretanja u drugom tromjesečju 2020., očekuje se da će se output gospodarstva smanjiti znatno više nego u prvom tromjesečju.

Međutim, rani podaci za svibanj i lipanj upućuju na to da je najteže razdoblje možda za nama. Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama članicama.

Udar na gospodarstvo EU-a simetričan je jer je pandemija pogodila sve države članice. Međutim, očekuje se znatna asimetričnost pada outputa u 2020. i jačine oporavka u 2021. Prema sadašnjim predviđanjima razlike u opsegu posljedica pandemije i jačini oporavka među državama članicama bit će još izraženije nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi.

Nepromijenjena predviđanja inflacije

Unatoč znatnim promjenama čimbenika koji utječu na kretanje cijena ukupni izgledi za inflaciju neznatno su se promijenili od proljetne prognoze.

Iako su cijene nafte i hrane porasle više nego što se očekivalo, očekuje se da će učinak tog porasta biti kompenziran slabijim gospodarskim izgledima i učinkom smanjenja PDV-a te drugim mjerama poduzetima u nekim državama članicama.

Trenutačno se predviđa da će inflacija u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,3 % u 2020. i 1,1 % 2021. Predviđa se da će inflacija u EU-u iznositi 0,6 % u 2020. i 1,3 % u 2021.

Iznimno veliki rizici

Rizici povezani s prognozom iznimno su veliki i pretežno negativni.

Opseg i trajanje pandemije te eventualno potrebnih budućih mjera ograničenja kretanja u osnovi su nepoznati. U prognozi se pretpostavlja da će se ublažavanje mjera ograničenja kretanja nastaviti i da neće biti „drugog vala” infekcija. Znatan je rizik da bi negativne posljedice za tržište rada mogle biti dugoročnije nego što se očekivalo te da bi se za mnoga poduzeća poteškoće s likvidnošću mogle pretvoriti u probleme sa solventnošću. Ugrožena je i stabilnost financijskih tržišta i postoji rizik da države članice neće uspjeti u dovoljnoj mjeri uskladiti odgovore nacionalnih politika. Nepostizanje dogovora o budućim trgovinskim odnosima između Ujedinjene Kraljevine i EU-a također bi moglo dovesti do smanjenja rasta, posebno za Ujedinjenu Kraljevinu. U širem kontekstu, protekcionističke politike i pretjeran odmak od globalnih lanaca proizvodnje mogli bi negativno utjecati na trgovinu i svjetsko gospodarstvo.

Postoje i pozitivni rizici, kao što je rana dostupnost cjepiva protiv koronavirusa.

U prognozi se ne uzima u obzir Komisijin prijedlog plana oporavka, koji se temelji na novom instrumentu NextGenerationEU, jer o njemu još nije postignut dogovor. Stoga se i dogovor o Komisijinu prijedlogu smatra pozitivnim rizikom.

U općenitijem smislu, ne može se isključiti mogućnost da će oporavak biti brži od očekivanoga, posebno ako epidemiološka situacija dopusti brže ukidanje preostalih ograničenja.

Za Hrvatsku:

Kada je COVID-19 stigao do Hrvatske, gospodarstvo je bilo u boljem položaju nego na početku svjetske financijske krize 2008. Međutim, BDP je u prvom tromjesečju pao 1,2 % u odnosu na prethodno razdoblje zbog niže domaće i vanjske potražnje i očekuje se da će pad BDP-a u drugom tromjesečju biti još izraženiji. Dostupni pokazatelji visoke učestalosti i gospodarske klime upućuju na to da je gospodarska aktivnost bila najniža u travnju, nakon čega bi mogao uslijediti nagli oporavak u svibnju i lipnju.

Općenito se očekuje da će se realni BDP naglo smanjiti u 2020. (približno 11 %) i djelomično oporaviti u 2021., čime će proizvodnja ostati ispod razine prije krize. Očekuje se da će domaća potražnja biti glavni pokretač pada BDP-a u prvoj polovini 2020., kao i oporavka nakon toga. Privatna potrošnja trebala bi se brzo oporaviti ponovnim otvaranjem gospodarstva jer se čini da su masovna otpuštanja izbjegnuta zahvaljujući vladinim mjerama potpore.

Tekući i novi projekti koji se financiraju iz fondova EU-a i mjere potpore likvidnosti za poduzeća trebale bi olakšati oporavak ulaganja. Očekuje se da će hrvatski turistički sektor, koji čini većinu izvoza usluga, ostati slab tijekom 2020. i da će se postupno oporavljati tek u 2021. zbog poremećaja u međunarodnim putovanjima. Općenito se očekuje sporiji oporavak izvoza, među ostalim i zbog pogoršanja globalnih izgleda te nesigurnosti u području globalne trgovine.

Stopa inflacije HIPC-a postupno se povećala u prvom tromjesečju godine zbog slabijeg učinka promjene stope PDV-a na neprerađenu hranu uvedene 2019. Otada je postao negativan, uglavnom zbog znatnog pada cijena energije za koju se očekuje da će i dalje biti glavni pokretač inflacije u 2020. i 2021. Očekuje se i da će cijene hrane pozitivno pridonijeti inflaciji, ali očekuje se da će temeljna inflacija ostati stabilna i u 2020. i u 2021.