Ukupan izvoz Hrvatske od siječnja do kolovoza 2019., prema privremenim podacima, iznosio je 74,3 milijarde kuna. Istodobno je uvoz iznosio 124,3 milijarde kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 50,0 milijardi kuna, javlja DZS.
Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do kolovoza 2019. bila je 59,8%.
Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do rujna 2019., prema Prvim rezultatima, iznosio je 83,9 milijardi kuna, dok je uvoz iznosio 139,0 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 55,1 milijardu kuna.
>>>Vanjskotrgovinski deficit lani skočio za 16 posto, na 68 milijardi kuna: konačni podaci DZS-a
Pokrivenost uvoza izvozom, prema Prvim rezultatima, od siječnja do rujna 2019. bila je 60,4%, piše DZS (.pdf).
Europska komisija je u fragmentu Jesenske gospodarske prognoze posvećenom Hrvatskoj navela da je hrvatski izvoz koji je od 2013. godine u prosjeku rastao za gotovo 8%, u 2018. porastao značajno manje s čime je zaključeno razdoblje brzog osvajanja udjela u tržištima. Uslijed usporavanja ekonomija glavnih trgovinskih partnera, očekuje se i daljnje usporavanje izvoza u promatranom razdoblju do 2021. Usporit će i uslužni sektor (izvoz i uvoz) kojim dominira turizam. Hrvatska će istovremeno nastaviti s povećanjem uvoza i produbljivanjem vanjskotrgovinskog deficita.
Neznatno viša stopa rasta uvoza od izvoza, ali i njegova osjetno veća vrijednost, i u prvih osam mjeseci doveli su do povećanja iznosa robnog deficita na godišnjoj razini. Taj je deficit bio 7,3% ili 3,4 milijarde kuna viši nego u osam mjeseci prošle godine.
Rast izvoza i nadalje dinamičniji od prošlogodišnjeg: komentar HGK
Unatoč očekivanjima o usporavanju rasta robnog izvoza u ovoj godini, u prvih osam mjeseci ostvaren je dinamičniji rast nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, 6,1% u odnosu na prošlogodišnjih 4,6%. Na takva kretanja utjecao je povećani izvoz većeg broja djelatnosti, ali se ipak najviše isticao izvoz ostalih prijevoznih sredstava koje u najvećoj mjeri čine brodovi. Izvoz ove djelatnosti u prvih je osam mjeseci bio veći nego u cijele protekle tri godine, odnosno najveći od 2015. godine, a njegov je rast na godišnjoj razini u kunama iznosio visokih 41,6%. Uz izvoz ostalih prijevoznih sredstava, znatno je povećana i vrijednost izvoza motornih vozila i dijelova, farmaceutskih proizvoda i električne opreme, a visoke stope rasta ostvarene su i kod niza drugih djelatnosti. S druge strane, snažan utjecaj na usporavanje rasta izvoza imao je smanjen izvoz naftnih derivata te proizvoda ostale prerađivačke industrije koja obuhvaća proizvodnju zaštitne sigurnosne opreme te još desetak skupina različitih proizvoda uglavnom za osobnu upotrebu.
Vrijednost uvoza također osjetno raste što je očekivana posljedica rasta domaće potražnje, kao i nastavka rasta izvoza. U prvih je osam mjeseci godišnja stopa rasta iznosila 6,6% i bila je nešto niža nego u istomu prošlogodišnjem razdoblju. Najveći rast izvoza ostvaren je kod naftnih derivata, čime se nadoknađuje smanjena domaća proizvodnja, prehrambenih proizvoda i motornih vozila, ali je kao i kod uvoza ukupan rast bio široko rasprostranjen na niz djelatnosti, odnosno proizvoda. Istodobno je znatan pad zabilježen samo u djelatnosti rudarstva i vađenja, što je također u najvećoj mjeri posljedica smanjene domaće prerade, odnosno manje potrebe za uvozom sirove nafte, a osjetno je smanjen i uvoz proizvoda ostale prerađivačke industrije što se može dovesti u korelaciju s padom vrijednosti njihova izvoza.
Neznatno viša stopa rasta uvoza od izvoza, ali i njegova osjetno veća vrijednost, i u prvih osam mjeseci doveli su do povećanja iznosa robnog deficita na godišnjoj razini. Taj je deficit bio 7,3% ili 3,4 milijarde kuna viši nego u osam mjeseci prošle godine.
Prema preliminarnim podatcima slične godišnje stope rasta ostvarene su i u prvih devet mjeseci pa se može govoriti o nastavku opisanih trendova, piše u komentaru HGK.
