Biznis i ekonomijaPreporučeno

U siječnju nastavljeno usijavanje temeljne inflacije u europodručju

Inflacija u europodručju u siječnju je bila mrvicu viša nego u inicijalnim procjenama, no konačni podaci Eurostata potvrđuju generalno popuštanje pritisaka, iako je inflatorna jezgra još uvijek usijana i ne pokazuje znakove hlađenja.

Potrošačke cijene u eurozoni, koja s 1. siječnjem i usvajanjem eura u Hrvatskoj broji 20 članica, u siječnju se spustila na 8.6%, s 9.2% u mjesecu prije.

>>>DZS potvrdio blago popuštanje inflatornih pritisaka | siječanj 2023.

Povlačenje pritom ne donosi utjehu za krojače monetarnih smjernica Europske središnje banke (ECB) jer revizija bilježi nastavak zagrijavanja inflatorne jezgre, užeg mjerila inflacije iz kojeg su isključene nepostojane cijene hrane i energenata.

Zagrijavanje jezgre

Navedena, temeljna inflacija, u siječnju se popela na 5.3%, više od preliminarne procjene prema kojoj je stopa stagnirala.

Rast cijena u uslužnom sektoru, najvećem pokretaču temeljne inflacije, revidiran je s 4.2% na 4.4%.

>>>‘Balon će eksplodirati’: Roglić upozorio na novi, neposredni inflatorni šok

Podatak je neugodan jer uslužne djelatnosti prve reflektiraju rast plaća koje u posljednjim mjesecima uslijed industrijskih akcija ili izravnih “inflatornih potpora” rastu ubrzanim tempom stvarajući okoliš povratne sprege.

ECB je nakon višemjesečnog okolišanja monetarnu politiku započeo stezati u srpnju, referentna kamatna stopa za financijski sustav trenutačnoj je na 3 postotna boda, no temeljna inflacija sugerira daljnje stezanje jer u pravilu podrazumijeva okoliš u kojem rast cijena postaje “ljepljiv” u svim sektorima.

Zabrinutost oko trenda u posljednjim je tjednima uočljiva u izjavama pojedinih članova i članica upravnog odbora središnjice koji drže da stezanje treba nastaviti sve do jasnih znakova hlađenja u jezgri.

>>>Drugi mjesec popuštanja inflatornih pritisaka u europodručju (prosinac. 2022)

Središnji bankari preferiraju temeljnu inflaciju jer se ona pokazala pouzdanijim indikatorom budućeg kretanja cijena.

Monetarna politika

Njemačka članica upravnog vijeća, sokolica Isabel Schnabel, u recentnim izjavama postojano upozorava da tržišta još uvijek podcjenjuju postojanost inflacije i da “široka dezinflacija” još nije započela.

Schnabel također drži da niti hlađenje jezgre nije povod za stanku u stezanju jer će njezino eventualno blago temperiranje biti rezultat smanjenja cijena energenata a ne trajnih sastavnica.

ECB je zavjetovao da će referentnu stopu za zaduživanje u financijskom sustavu u ožujku povećati za 50 baznih bodova.

Analitičari trenutno očekuju nasatavak poskupljenja zaduživanja na 3.75%, što je prihvaćeno kao donji prag restriktivne monetarne politike.

>>>ECB nastavio s poskupljenjem zaduživanja, banke ograničile pristup novcu

Eurostat je rast cijena energenata u siječnju revidirao na 18.9%, u poredbi s 17.2% u prvoj procjeni, no to je još uvijek značajno manje od prosinačkih 25.5%

Najsnažniji rast cijena u europodručju u siječnju je trpjela Latvija (21.4%), a u Europskoj uniji Mađarska (26.2%).

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima