Nakon kratkog predaha tržišta obveznicama ponovno testiraju Italiju, najslabiju kariku europodručja. Prinos na talijanske desetogodišnje obveznice se nakon 18. ožujka i reaktivacije tiskare Europske središnje banke (ECB) prepolovio na 1.5 posto, ali se u posljednjim danima vraća prema 2 posto.
>>>Krah uslužnog sektora u Italiji: IHS Markit
Pritisak raste uslijed neizvjesnosti hoće li ministri financija eurozone postići dogovor o izdavanju “koronaobveznica’, odnosno rebrandiranih “eurobveznica” čije su glavne karakteristike zajednička garancija duga i isti uvjeti zaduživanja za sve dionike.
Imunitet talijanske ekonomije je narušen puno prije pandemije, nacija iz godine u godinu koketira s recesijom i nosi dug veći od 130 posto godišnjeg BDP-a koji bi se kraja aktualne krize lako mogao vinuti do 180 i više posto. Virus je već posrnulo gospodarstvo udario nemilice zbog čega tržišta procjenjuju da će ECB morati uskočiti i pospješiti kupnju talijanskog duga, što već čini u impozantnim razmjerima kršeći pritom vlastite, kako se čini, zastarjele uvjete i pravila.
>>>ECB ‘slomio ključ’ kupnjom velike količine talijanskog duga nauštrb Njemačke
Reuters piše da ECB i analitičari pažljivo prate kretanja jer se pitanje zajedničkog zaduživanja pretvorilo u egzistencijalno pitanje za Italiju i jer u sjeni korone lako može vrebati još jedna dužnička kriza.
“Znate da postoji pitanje kad svi brišemo prašinu sa svojih modela dužničke krize. To je ono što mi i što svi ostali rade u slučaju Italije,” rekao je Gilles Moec, glavni ekonomist u AXA Investment Managers.
