Prošle je godine u Hrvatskoj poslovalo 11 poslovnih zona, koje su ostvarile ukupni prihod od 1,69 milijardi kuna te dobit od 166,35 milijuna kuna, podaci su iz Izvješća o poslovanju slobodnih zona u 2019. koji je u četvrtak usvojila Vlada na 21. ovogodišnjoj sjednici.
U 2019. je poslovalo 11 slobodnih zona (sedam na kopnenom i četiri na lučkom području), no kako su dvije zone bile u postupku likvidacije a jedna neaktivna, bilo je aktivno osam slobodnih zona.
Po podacima iz izvješća, u slobodnim zonama lani je poslovao ukupno 71 korisnik, a zapošljavali su 2.817 djelatnika.
Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 1,69 milijardi kuna, a ostvarili su dobit u iznosu od 166,35 milijuna kuna.
Ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući isporuku dobara na tržište EU, iznosio je 913 milijuna kuna.
Dok su prihodi korisnika u prošloj godini bili manji za 14 posto, njihova je dobit bila viša za 10,57 posto, pokazuju podaci iz izvješća.
Trend smanjenja
Po podacima iz izvješća, u razdoblju od 2013. godine, kada je izrađeno prvo izvješće o poslovanju slobodnih zona za 2011. i 2012. godinu do danas, na zahtjev korisnika koncesije, a u skladu s gospodarskim interesom korisnika slobodnih zona, provedena je zakonska procedura za ukidanjem koncesije za osnivanje za tri slobodne zone (Bjelovar, Đuro Đaković – Slavonski Brod i Varaždin). Također, iz gospodarskih razloga, dva su korisnika koncesije pokrenula postupak likvidacije za dvije slobodne zone (Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska), dok je osnovana jedne nova slobodna zona (Luka Rijeka – Škrljevo).
Taj trend smanjenja broja slobodnih zona koje posluju u Hrvatskoj “ukazuje na to da slobodne zone nastavljaju s poslovanjem na lokacijama gdje za to postoji interes poduzetnika – korisnika slobodnih zona, dok se na ostalim područjima okreću modelima poslovanja koji su prikladniji za njihove korisnike, uglavnom poduzetničkim zonama,” ocjenjuje se u izvješću.
Grabancijaš/Hina/Vlada RH
