U Hrvatsku je, u sklopu europskog programa preseljenja 29. i 30. svibnja 2019. godine preko međunarodne zračne luke Franjo Tuđman u Zagreb stigla i šesta skupina osoba preseljenih iz turskih izbjegličkih kampova, javlja MUP.
Radi se o deset sirijskih obitelji, odnosno 50 državljana Sirijske Arapske Republike, među kojima je 23 maloljetnika.
Dolaskom šeste skupine sirijskih izbjeglica u Hrvatsku je preseljeno ukupno 202 sirijska državljana iz Turske te se tijekom srpnja/kolovoza očekuje dolazak još 51 sirijskih izbjeglica. Time će Hrvatska ispuniti kvote temeljem odluka Vlade iz 2015. i 2017. godine te udomiti ukupno 253 izbjeglica.
>>>Gras zatražila više novca za nacionalnu policiju, razgovarala o nadzoru granice velikim dronovima
Vlada RH je do sada donijela tri odluke o preseljenju izbjeglica (2015., 2017. i 2019.) kojima se obvezala prihvatiti iz programa preseljenja do 400 osoba. Odluka Hrvatske je da će prihvatiti sirijske izbjeglice koje su zbog sukoba u Siriji izbjegle u Tursku i borave u turskim izbjegličkim kampovima.
Prva skupina od 40 osoba preseljena je 28. studenog 2017. godine, druga skupina od 36 osoba preseljena je 25. i 26. siječnja 2018. godine, treća skupina (jedna peteročlana obitelj) preseljena je 10. travnja 2018. godine, četvrta skupina od 24 osoba preseljena je 10. srpnja 2018. godine, peta skupina od 47 osoba preseljena 10., 11. i 16. listopada 2018. godine.
MUP
U cilju provedbe Odluke Vlade iz 2017. godine i preseljenja šeste skupine izbjeglica, Ministarstvo unutarnjih poslova surađuje s UNHCR-om Turska, provedbenim partnerima ICMC-om (Međunarodna katolička misija za migracije), IOM-om (Međunarodnom organizacijom za migracije) te JRS (Isusovačka služba za izbjeglice) koji će provoditi integraciju sirijskih izbjeglica u hrvatsko društvo.
Kulturna orijentacija i integracija
Kao i u prethodnim dolascima preseljenih sirijskih izbjeglica, i ove sirijske obitelji već su prošle kulturnu orijentaciju u Turskoj te će odmah započeti s procesom integracije u hrvatsko društvo.
Dolaskom u Hrvatsku, izbjeglice se smještaju u Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Kutini te prolaze proceduru uzimanja zahtjeva i donošenja odluke o odobravanju statusa.
Tijekom boravka u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u Kutini se provode aktivnosti inicijalne integracije u hrvatsko društvo (učenje hrvatskog jezika, daljnje upoznavanje s hrvatskom kulturom, običajima, zakonima, pravima i obvezama).
Nakon odobrenja međunarodne zaštite te početnih integracijskih mjera, preseljene izbjeglice se smještaju izvan Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite, u smještajne jedinice koje osigurava Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Zbrinjavanje pristiglih osoba Republika Hrvatska provodi temeljem sudjelovanja u europskom programu preseljenja državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite sukladno zaključcima Europskog vijeća, Preporukama Europske komisije i Odlukama Vlade RH.
Radi se o dobrovoljnom procesu te su ove osobe odnosno obitelji odabrale upravo Hrvatsku kao zemlju konačnog odredišta u kojoj žele živjeti, piše MUP.
Kontrolirano upravljanje migracijama
Podsjećamo da preseljenje državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva omogućava izbjeglicama i raseljenim osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita, zakonit i siguran dolazak u države članice Europske unije gdje im se osigurava potrebna zaštita.
Jednako tako, preseljenje je izraz međunarodne solidarnosti i podjele odgovornosti s državama u koje je pristiglo ili unutar kojih boravi velik broj osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, te alat za upravljanje migracijama, smanjenje nezakonitih migracija i sprječavanje krijumčarenja kojima su izbjeglice na nezakonitim putovima često izložene.
>>>EP osnažio europsku mrežu časnika za ‘dostojanstveno vraćanje migranata’
Ovakvim kontroliranim upravljanjem migracijama, kroz program preseljenja, Republika Hrvatska s ostalim članicama Europske unije, sudjeluje u zaštiti ljudskih života i ujedno pridonosi provedbi sveobuhvatnog europskog pristupa u rješavanju migracijskog izazova, zaključuju iz Ministarstva.
