Globalni dug je u prvom kvartalu 2020. godine segnuo do rekordnih 258 bilijuna dolara i nastavlja rasti “kao da nema sutra” uslijed nastojanja vlada da svoja gospodarstva zaštite od posljedica pandemije koronavirsua, otkriva posljednje izvješće Instituta za međunarodne financije (IIF).
Institut, predstavnik globalnih banaka i financijskih ustanova, navodi da je udio ukupnog javnog duga u odnosu na ukupni bruto domaći proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju skočio za više od 10% na također rekordnih 331%, što bi, da je riječ o nacionalnoj razini, u očima kreditnih agencija bilo apsolutno neodrživo pa bi globalni investicijski rejting ovih dana bio duboko duboko u zoni škarta.
IIF bilježi da je zbirni iznos duga preuzetog u prvom kvartalu iznosio 12.5 bilijuna dolara, u poredbi s kvartalnim prosjekom od 5.5 bilijuna dolara u 2019. godini. Oko 60 posto novog duga preuzele su vlade.
“Iako rastuće razine duga izazivaju zabrinutost oko njegove održivosti, više od 92% duga su preuzele vlade s investicijskim rejtingom,” navodi izvješće.
Porast zaduživanja je pritom uočljiviji u zrelim tržištima kojima su tržišta kapitala dostupnija, pa je zajednički udio duga u BDP-u u prvom kvartalu među razvijenim ekonomijama dosegao 392% u odnosu na 380% iz zadnjeg lanjskog kvartala. Ponajveća potražnja za javnim dugom je zabilježena u Kanadi, Francuskoj, Norveškoj i Sjedinjenim Državama. SAD je zasebno odgovoran za polovicu od ukupnog 185 bilijuna dolara duga u zrelim tržištima.
>>>Javni dug SAD-a prvi put prekoračio 23 bilijuna dolara
Prema izvješću, desetpostotni skok udjela duga u BDP-u uslijed pandemije koronavirusa bilježe i tržišta u nastajanju gdje je on zbirno dosegnuo 230%, u odnosu na 220% u zadnjem kvartalu lani.
Osobito je upečatljiv rast duga u odnosu na BDP u Kini, gdje se on u prvom tromjesečju vinuo na 318%, s 302% u kvartalu prije. Projekcija IIF-a sugerira da će on do kraja godine dosegnuti 335% BDP-a, prenosi Reuters.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.