PolitikaPreporučeno

Ukrajina kudi odluku EU-a da investitore namiri novcem od zamrznute ruske imovine

Ukrajinski dužnosnici u posljednjim danima kritiziraju odluku europskih vlada da tantijeme i prinose na zamrznutu rusku imovinu iskoriste za namirenje gubitaka zapadnjačkih investitora.

Reuters doznaje da je belgijski pružatelj financijskih usluga Euroclear za navedenu svrhu uzeo tri milijarde eura nakon što su nacionalni regulatori odobrili zahtjev Europske unije za izmjenu režima sankcija kako bi se omogućile transakcije.

“Ovo nije belgijska odluka već primjena europskih regulativa o kojima su jednoglasno odlučile zemlje članice,” rekao je glasnogovornik belgijske vlade.

Euroclear je istovremeno naglasio da je njegova uloga implementacija sankcija te da nema utjecaj na odluke o njihovom podizanju ili modalitetima korištenja imovine.

Ukrajina je na transakciju reagirala upozorenjem da je riječ o “pogrešnom signalu” koji slabi potencijal odgovora na rusku agresiju.

“Ako su privatni investitori kompenzirani prije žrtava rata, to neće biti pravedno,” komentirala je iskusnija dužnosnica u uredu ukrajinskog predsjednika, Irina Mudra. “To stvara dojam nedosljednosti, kolebljivosti Europe.”

“Međunarodno pravo zahtijeva da agresor u potpunosti obešteti žrtvu, a ne investitore koji su… ušli u visokorizičnu jurisdikciju,” dodala je odvjetnica zadužena za pravne poslove u administraciji Zelenskog.

Kontekst

EU je nakon ruske invazije zamrznuo oko 300 milijardi eura imovine ruske središnje banke što je bila i ostala najmoćnija jedinstvena zapadnjačka sankcija.

Prinosi su potom korišteni za financiranje i/ili kreditiranje Kijeva.

Moskva je praksu karakterizirala kao “krađu” i zavjetovala da će imovinu vratiti kroz međunarodnu arbitražu.

Oslobađanje milijardi također je jedan od preduvjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina za okončanje rata.

Europska komisija prije je signalizirala “nepokolebljivu” predanost konfiskaciji sve zamrznute imovine i njezino korištenje za poslijeratnu obnovu Ukrajine.

Rezolutnost je u međuvremenu posustala uslijed procjena stručnjaka za međunarodno pravo da bi potez predstavljao opasan presedan s dalekosežnim i/ili neželjenim posljedicama.

U računici je i bojazan od ruske odmazde, odnosno pljenidbe europske imovine u Rusiji.

Kritika i nevjerica

Ukrajina se, dakako, žestoko i svesrdno protivi scenariju oslobađanja i vraćanja imovine.

“Ako bude vraćena Rusiji, bit će pretvorena u tenkove, rakete, dronove, uvježbavanje novih trupa,” rekla je Mudra. “Svijet … mora pokazati da nezakoniti rat donosi nepovratne financijske posljedice.”

I drugi ukrajinski dužnosnici izražavaju zabrinutost da bi namirenje investitora putem Eurocleara moglo osujetiti htijenja prema obnovi kroz konfiskaciju.

Mikola Jurlov, dužnosnik u ukrajinskom ministarstvu vanjskih poslova, drži da su isplate “loš presedan”.

Kritiku je iznijela i zastupnica Kira Rudik. “Zapadnjačke tvrtke u Rusiji su poslovale na svoj rizik. Zašto te tvrtke od svojih društava u suštini traže kompenzaciju za taj rizik?” upitala je tijekom razgovora s novinarima Reutersa. “Mi taj novac trebamo za obnovu i obranu Ukrajine.”

Jacob Kirkegaard, stručnjak za sankcije Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu, odluku je karakterizirao “šokantnom”.

“Zapanjujuće je da je prioritet naplatiti korporativne interese, umjesto da se novac potroši na obranu Ukrajine,” rekao je.

Povezane vijesti