Ukupna površina šumskog zemljišta u 2018. u odnosu na 2017. ostala je na približno istoj razini i iznosi oko 2,8 milijuna hektara, dok je količina ukupno posječenog drveta u državnim i privatnim šumama u 2018. u odnosu na 2017. veća za 1,6%.
Izraženo u drvnoj masi, to je povećanje za oko 83 tisuće m3, otkriva izvješće Državnog zavoda za statistiku (.pdf).
Izjednačen rast cijena i vrijednosti
U 2018. proizvodnja ogrjevnog drveta veća je za 17,1%, dok je proizvodnja industrijskoga grubo obrađenog drveta manja za 6,8%, odnosno 235 tisuća m3 u odnosu na 2017.
Ukupna vrijednost prodanog drveta u 2018. u odnosu na 2017. porasla je za 10,7%, dok su prosječne cijene također porasle za 10,7%. Rast ukupne vrijednosti prodanog drveta u 2018. u odnosu na 2017. rezultat je rasta vrijednosti prodaje ogrjevnog i industrijskog drva, i to ogrjevnoga za 3,6%, a industrijskoga za 13,2%.
U ukupnoj vrijednosti prodanog drveta u 2018. listače sudjeluju s 84,3%, a četinjače s 15,7%. Prosječna cijena četinjača u 2018. u odnosu na 2017. porasla je za 13,8%, a listača za 10,3% što je rezultiralo spomenutim rastom prosječnih cijena za 10,7%.
Za zaštitu šuma 37,8 posto više novca
U 2018. u odnosu na 2017. vrijednost utrošenog sjemena i sadnog materijala u šumarstvu veća je za 3,6%, dok je ukupna vrijednost sredstava utrošenih za zaštitu šuma veća za 37,8%. Izraženo u kunama, povećan je trošak sadnog materijala, za 1,3 milijuna kuna, kao i sredstava za zaštitu šuma, za 2,1 milijun kuna.
>>>U 2018. 19 900 više zaklanih goveda, 9 600 ovaca i oko 103 200 svinja, 8 700 manje zaklanih koza
Trošak električne energije vrijednosno je veći za 431 tisuću kuna (9,9%), dok je istodobno trošak motornih goriva veći za 12,1 milijun kuna (17,3%). Vrijednost utrošenog plina veća je za 74 tisuće kuna (4,0%). Ukupna vrijednost obavljenih usluga u šumarstvu znatno je povećana u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (33,6%).
Ukupne štete u šumarstvu u 2018. u odnosu na 2017. znatno su smanjene (38,1%). U pojedinačnim vrstama šteta najviše su smanjene štete nastale kao posljedica požara (97,5%), piše DZS.
