Biznis i ekonomijaPreporučeno

Upozorenja o nastavku socijalnog dampinga, rušenja cijene rada | Okrugli stol o Zakonu o strancima

Prekarni klinci iz rudnika Hughestown, Pennsylvania, 1911. Foto: Lewis Hine, courtesy of Library of Congress

Domovinski pokret u utorak je održao raspravu o Zakonu o strancima. Na okruglom stolu sudjelovali su profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić, demograf Stjepan Šterc, povjesničar i politolog Tado Jurić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin i pročelnik Odjela za ekonomiju na Sveučilištu Sjever Ante Rončević. Moderatorica je bila saborska zastupnica Domovinskog pokreta i članica saborskoga Odbora za gospodarstvo Vesna Vučemilović.

“Tema je novi prijedlog Zakona o strancima koji je bio na prvom čitanju u Hrvatskom saboru i na neki način je pomalo podigao prašinu, koja se relativno brzo slegla, iako se radi o zakonu koji obuhvaća jedno vrlo kompleksno područje – zakon o imigracijama,” rekla je u uvodnoj riječi Vučemilović.

“Osnovni problem ovog Zakona je misliti da će on spasiti naše gospodarstvo samim tim što smo ulovili nekoga tko hoće raditi za 3.000 kuna.”

Tado Jurić
Jurčić: Europa nas je i onda i danas uzela zato što treba radnike

Moderatorica je profesora Ljubu Jurčića upitala koliko je pametno tijekom krize donositi novi Zakon o strancima koji se uvelike reflektira na tržište rada i kako će se to odraziti na naše tržište rada, s obzirom na prethodna iskustva.

Jurčić je odgovorio da je Europa, u vrijeme socijalizma i nakon ulaska Hrvatske, rado prihvaćala naše radnike.

>>>Otrježnjavajući osvrt hrvatskih znanstvenica na nezaposlenost, prekarno tržište rada u RH

“Europa nas je uzela onda zato što treba radnike i danas nas uzima zato što treba radnike. U Njemačkoj, pa čak i bivšim socijalističkim zemljama Češkoj, Poljskoj pa čak i pomalo u Mađarskoj, nedostaje radnika. To pričam zbog toga da vidimo da u Hrvatskoj nešto nije u redu s ekonomskom politikom. Svi trebaju radnike, a mi nemamo dovoljan broj radnih mjesta. Tržište rada ne može funkcionirati po nekim normalnim mehanizmima ako nemate neku usklađenu ponudu radnih mjesta i ponudu rada. Rezultat ponude rada je obrazovanje, a rezultat ponude radnih mjesta je industrijska ili sektorska politika koju Hrvatska nema. Mi kao Hrvati se trebamo pitati što to nije u redu sa hrvatskom ekonomskom politikom,” rekao je Jurčić.

Šterc: Europa će se morati vratiti klasičnoj paradigmi planiranja radne snage

Vučemilović je zanimalo što demograf Stjepan Šterc misli o uvozu radne snage, kakva je demografska slika u Hrvatskoj, treba li potaknuti useljavanje, a ne iseljavanje, i što bi trebalo učiniti da se zaustave negativni demografski trendovi, budući da je Slavonija – prazna.

“Demografska problematika ne može biti isključivo jedino obiteljska politika i socijalna politika, ona mora biti u temelju gospodarskog razvitka zato što je čovjek ključni faktor razvoja. Taj Zakon otvara proces supstitucije u Hrvatskoj. Jedan od vrlo negativnih demografskih procesa, on znači zamjenu stanovništva, jednog mladog i obrazovanog, potencijalnog koji bi trebao biti nositelj inovacija u hrvatskoj budućnosti, s drugim stanovništvom, manje obrazovne razine, koje nije identitetsko stanovništvo i, između ostalog, u supstituciji može ugrožavati temeljni identitet,” rekao je Šterc.

Dodao je kako su 2015. godine velike migracije prema Europi pokazale, konačno, da se stvari ne mogu isključivo i jedino rješavati migracijskim modelom.

>>>Izvješće Ekonomskog instituta o poraznoj situaciji na tržištu rada u Hrvatskoj: EPSCO

“Zašto? Zato što je ta silina preseljavanja prema Europi bila bez ikakvih zakonitosti, rušene su granice, suspendirani Ustavi država itd., pokazalo se da to nije radna snaga koja se može prilagoditi načinu rada i života u novim sredinama, nego da ona stvara nova geta u razvijenoj Europi. Mislim da će se Europa morati vratiti klasičnoj paradigmi planiranja radne snage. Slobodnih migracija nema i ne može biti zato što slobodne migracije u velikim intenzitetima mogu zapravo razarati društva. Najveća po meni kriza u Hrvatskoj je način upravljanja Hrvatskom,” ocijenio je demograf.

Foto: Domovinski pokret/Handout
“Zadnji udar”

Moderatorica je Krešimira Severa iz Nezavisnih hrvatskih sindikata postavila pitanje o plaćama, budući da strana radna snaga dolazi raditi za daleko niže cijene, koje su za njihove matične države jako visoke, a u Hrvatskoj jedva dovoljne za preživljavanje.

“I ono što se sad dogodilo to je zapravo taj krajnji udar. On se događa upravo ovim Zakonom o strancima za koji je čak i Državni tajnik iz Ministarstva unutarnjih poslova, koji je bio i koji je predstavljao zakon na sjednici gospodarsko-socijalnog vijeća, onako sa strane rekao da taj zakon možemo nazvati čak i imigracijskim zakonom. Dakle, zakon koji nama na mala vrata definira te neke druge uvjete. (…) Ovdje se zapravo ide u jednom pravcu koji će u potpunosti liberalizirati uvoz strane radne snage,” otkrio je Sever.

“Na taj način smo,” dodaje, “praktički do kraja otvorili sustav tome da više nitko ne mora brinuti oko radne snage jer si može, za sada barem, dovesti stranu, koliko god mu treba.”

Sever je izrazio zabrinutost oko “osigurača”, odnosno mehanizma u Zakonu koji bi u teoriji hrvatskim poslodavcima trebao onemogućiti da strancima za posao ponude manje plaće nego autohtonim radnicima.

>>>Hrvatska je europski prvak u prekarnoj zaposlenosti: DZS

“Ako hrvatski radnik može za posao dobiti 3.250 kuna neto i od toga ne može živjeti, a ovaj stranac može, onda on nije prekršio taj osigurač jer je takvu plaću doista ponudio strancu, ali je time dodatno gurnuo hrvatske radnike negdje u inozemstvo u bijeg na onu stranu. I to onda udara izravno na demografiju, strukturu stanovništva, pa čak i na same poslove koji se dalje potiču i na kojima se radi, ali čini mi se da to nikoga ne brine,” rekao je Sever uz zaključak da novi Zakon “doista onaj krajnji udar” koji će potpuno liberalizirati ulaz stranih radnika iako je jasno da nama neće dolaziti ljudi iz Njemačke ili Nizozemske, nego će dolaziti iz tih jeftinijih sustava rada,” upozorio je.

Vesna Vučemilović; Foto: Domovinski pokret
Oreščanin: Hrvatska je najgora zemlja u Europi po zaposlenosti

Vesna Vučemilović je upitala predstavnika Udruge Glasa poduzetnika Dražena Oreščanina kakva su iskustva članova udruge koji su zapošljavali strance i kakav je njihov stav o ovom zakonu.

“Ako hrvatsko gospodarstvo jednoga dana postane snažno, jako i kvalitetno i ako ne budemo imali dovoljno svoje vlastite radne snage, bit će super da netko ovdje uopće želi doći raditi. Ono što je problem Hrvatske jest da je Hrvatska najgora u Europi po zaposlenosti. Mi od 18-65 godina u radnom stanovništvu, dakle u toj populaciji koja može biti radno aktivna, imamo najniži postotak ljudi koji zaista rade ili su aktivni na tržištu rada koji traže posao. Mi prvo moramo posegnuti u te naše interne rezerve, a to je nekakvih 400 – 500 tisuća ljudi koji su radno sposobni, koji uopće nisu na tržištu rada,” rekao je Oreščanin.

Što se tiče zapošljavanja radne snage, naglasio je, uglavnom je to iskustvo vezano za slabije plaćene, pomoćne poslove ili su to zaposlenici u turizmu i ugostiteljstvu.

>>>Hrvatice i Hrvati nerado prihvaćaju ispodprosječno plaćene poslove u turizmu

”Ljudi kažu kako im je jednostavnije sezonu odraditi u kuhinji u restoranu sa zaposlenicima iz Makedonije, Srbije ili BiH zato što su ljudi jednostavno vrijedni, odgovorni i znaju da se radi 24/7 i cijene taj komad sigurnog posla i sigurnog prihoda, dok u vrlo velikom broju slučajeva je s našim domaćim radnicima znalo biti puno više problema. Ne bismo se  mi trebali fokusirati na minimalnu plaću i to hoće li netko raditi za 3.250 kuna ili neće, to je pokazatelj devastacije kompletnog gospodarstva koje mi imamo ovdje već desetljećima, gdje ustvari niti ne razmišljamo o onima koji imaju 10 ili 15 tisuća kuna plaće, nego je fokus na onima koji imaju 3 tisuće kuna plaće,” komentirao je Oreščanin.

“Taj Zakon otvara proces supstitucije u Hrvatskoj. Jedan od vrlo negativnih demografskih procesa, on znači zamjenu stanovništva, jednog mladog i obrazovanog, potencijalnog koji bi trebao biti nositelj inovacija u hrvatskoj budućnosti, s drugim stanovništvom, manje obrazovne razine, koje nije identitetsko stanovništvo.”

Stjepan Šterc
Socijalni damping, hegemonija Njemačke

Moderatorica je Tadu Jurića upitala za komentar činjenice da se iz Hrvatske iseljavaju mladi, a vraćaju umirovljenici.

“Osnovni problem ovog Zakona je misliti da će on spasiti naše gospodarstvo samim tim što smo ulovili nekoga tko hoće raditi za 3.000 kuna. Europa je generalno nastala iz humanizma, ali se preokrenula u antihumanizam, u Europi se radnik gleda kao proizvod. Njemačka ne želi zaista pomoći Hrvatskoj u borbi protiv korupcije, jer da želi, ona bi to mogla, to je neupitno. Na kraju krajeva, kupili su naše sve najskuplje tvrtke, ako su to mogli, mogu sigurno u ovoj zemlji više od naših političara, međutim ona to ne želi zato što joj to ide na ruku – izvlačiti mlado stanovništvo koje ne košta ništa, ali isto to ne radi samo kod nas nego i u BiH, Srbiji i cijeloj jugoistočnoj Europi,” rekao je Jurić o naširoko poznatom i zloglasnom socijalnom dampingu najsnažnije europske ekonomije.

Dodao je kako je jedna od indicija koja to potvrđuje naglo otvaranje njemačkih gimnazija u Hrvatskoj ‘Deutsches Sprachdiplom’ od 2005., a 2010. naročito.

>>>Velika racija u dampinškoj industriji mesa Njemačke

”Oni zapravo pripremaju našu djecu za njemačko tržište rada na način: ‘nauči njemački kod svoje kuće pa dođi meni da ti ne moram i to platiti’, otprilike. Naš osnovni problem je korupcija, međutim imamo i partnera korupcije, nekoga tko koristi što propadamo, a taj problem se ne otvara na razini Europske Unije. Hrvatska je mogla otvoriti taj problem kad je presjedala Europskom Unijom, ali nije, na žalost”, ocijenio je Jurić.

Rončević: nakon predsjednika Tuđmana ovoj zemlji nedostaje vođa

Profesora Antu Rončevića, Vučemilović je pitala za komentar može li se riješiti ijedan od problema navedenih u prijašnjem razgovoru, plaćajući milijunske iznose konzultantima svjetske banke.

“Kronično ocjenjujem – nakon predsjednika Tuđmana ovoj zemlji nedostaje vođa. Ne samo na razini države nego i u Udruzi poslodavaca, sindikata, akademskoj zajednici, bilo kojim slojevima društva i u kulturi itd. Uistinu mislim da bi trebalo promovirati ‘leadership’ u području akademske zajednice kroz studijske programe, ali i u svakodnevnom životu. Uistinu, svi ovi argumenti su iznošeni da potvrde kako hrvatskoj nedostaje jedna krovna ili masterplan krovna strategija. Na ono pitanje: – Quo vadis Croatia, da jednostavno znamo odgovor,” odgovorio je Rončević.

Dodao je kako je Hrvatska nakon ’95. i oslobađanja države imala jasne ciljeve i išla izgraditi sve hrvatske integracije, atlantske, europske integracije.

”Ulaskom u EU kao da smo ispunili sve te svoje ciljeve. Mi smo zamijenili instrumente i ciljeve, tako nam se isto događa s javnim dugom, tako nam se događa s tečajem, odnosno politikom uvođenja eura. To su stvarni problemi, to su neke slike, škare koje zapravo naše gospodarstvo onda na taj način unazađuju i nismo tamo gdje bi htjeli i gdje bi mogli biti. Ako zemlja nema jasan plan, ne ispunjava svoj plan onda ispunjava nečiji tuđi plan,” zaključio je Rončević.

Grabancijaš/Domovinski pokret

 

Comments (1)

  1. […] >>>Upozorenja o nastavku socijalnog dampinga, rušenja cijene rada | Okrugli stol o Zakonu … […]

Comments are closed.