Članstvo u Europskoj uniji osnažilo je Hrvatsku te joj je ponudilo dodatne alate za napredak – zaključak je konferencije “Desetljeće zasluženih prilika i izazovi koji dolaze” koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
U sklopu konferencije održana su dva panela na kojima se raspravljalo o sigurnosnim izazovima i migracijama te o ekonomskim kretanjima u Hrvatskoj i EU-u.
>>>Picula komentira uspon autokrata, novi svjetski poredak
U raspravi o Schengenu iz perspektive sigurnosti sudjelovali su Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu, Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Senada Šelo Šabić, viša znanstvena suradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose.
Novi pakt o azilu i migracijama
Zastupnik Ressler podsjetio je da su na EU razini u tijeku pregovori o novom paketu zakona o azilu i migracijama. Među ostalim, jedna od ideja je i uvođenje novog mehanizma solidarnosti koji bi državama članicama dopustio fleksibilnost između preuzimanja brige za procesuiranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i relokacija te financijske podrške.
Pregovori o novim zakonima vodit će se i noćas jer “postoji politička volja da dođe do sveobuhvatnog dogovora koji će biti bolji od današnje situacije”, rekao je Ressler.
>>>Lampedusa: potreseni Ressler pozvao na ‘inteligentno’ upravljanje migracijama
Potpredsjednik Božinović je istaknuo kako se Hrvatska već godinama zalaže za promjenu EU zakonodavstva o migracijama i azilu budući da se ono temelji na konvenciji staroj više od 70 godina koja “ne odgovara izazovima današnjeg vremena”.
Govoreći o izazovima sprečavanja nezakonitih ulazaka, naveo je kako je ove godine hrvatska policija uhitila 1 700 krijumčara ljudi, što je 80 % više nego prošle godine. Kad je pak riječ o podrijetlu osoba koje su uhvaćene u nezakonitom ulasku u Hrvatsku, najviše je državljana Afganistana, Turske te Rusije, rekao je ministar.
Panelisti su još raspravljali i o ulozi Frontexa, integraciji migranata, privlačenju talenata, suradnji s trećim zemljama kao i ulozi politike proširenja u stabilizaciji zemalja u hrvatskom susjedstvu.
Hrvatska u europodručju
Na panelu o Hrvatskoj u eurozoni sudjelovali su Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu, Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo u Ministarstvu financija, Boris Lalovac, potpredsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun te Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Guverner Vujčić ustvrdio je da se koristi eura najviše vide u trenucima krize. “Da nismo uveli euro, troškovi zaduživanja države, poduzeća i kućanstva bili bi na znatno višim razinama. Isto tako i stopa inflacije. Hrvatska sada ima znatno nižu stopu u odnosu na one EU članice koje nisu uvele euro”, rekao je Vujčić.
>>>Inflacija u RH ponajveća u europodručju | studeni 2023.
Zastupnica Glavak podsjetila je da je posljednje proširenje eurozone bilo 2015. godine te da “Hrvatska nije imala recentni pozitivan primjer u tom smislu. U kriznom modu uspjela je ući u eurozonu, nakon pandemije covida, poremećaja dobavnih pravaca, ruske agresije na Ukrajinu. Time je pokazala da je uspješna priča”, rekla je Glavak.
Panelisti su se osvrnuli i na višak likvidnosti, poslovanje bankarskog sektora, na kamatne stope te na mjere zaštite potrošača.
Ulazak u OECD
Uvodno se na konferenciji kao izaslanik predsjednika Vlade RH okupljenima obratio šef hrvatske diplomacije Goran Grlić Radman. Podsjetio je da se od 1. siječnja Hrvatska nalazi u samoj jezgri europskih integracija, a ujedno i u skupini od samo 16 država koje su istodobno članice EU-a, NATO-a, Schengena i eurozone.
Istaknuo je kako očekuje da početkom 2026. Hrvatska uđe i u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
>>>OECD usvojio hvatski Plan pristupanja | ministarstvo
“OECD okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta i naše pristupanje će biti potvrda gospodarskog razvoja Hrvatske i socijalne stabilnosti. Time ćemo dovršiti pozicioniranje Hrvatske na međunarodnoj sceni“, zaključio je Radman.
Kazao je kako Hrvatska izuzetno uspješno koristi dobrobiti i prilike jedinstvenog tržišta Europske unije “u gospodarskoj razmjeni, mobilnosti osoba, obrazovanju, istraživanju, turizmu. To se dodatno intenziviralo ulaskom u Schengen i eurozonu”, rekao je Radman.
Dotaknuo se također predstojećih europskih izbora te poručio kako ususret njima treba češće i kvalitetnije javno komunicirati sve prednosti EU članstva.
Na EU izbore u pozdravnom govoru osvrnula se i voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak podsjetivši kako će se oni održati 9. lipnja 2024. Govoreći o EU članstvu Hrvatske, istaknula je kako je tijekom svog europskog desetljeća Hrvatska prošla kroz veliku transformaciju iz društvene, političke i gospodarske perspektive te da su građani svjesni utjecaja Unije na njihovu svakodnevicu.
>>>EP nastavlja tražiti ‘jasnu i vjerodostojnu’ poveznicu između izbora i predsjedanja Komisijom
“Istraživanja Europskog parlamenta pokazuju da 8 od 10 građana Hrvatske vidi koristi od EU članstva prije svega zbog novih mogućnosti za rad, doprinosa gospodarskom rastu zemlje te boljem standardu života , ali i boljoj suradnji Hrvatske s drugim EU članicama”, rekla je Ljubić Kutnjak.
Pratite nas na Google vijestima
Priopćenje za javnost,
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.