Prema prvoj, brzoj procjeni Eurostata, godišnja stopa harmonizirane (HICP) inflacije u eurozoni je s 1,4 posto u ožujku skočila na 1,7 posto u travnju.
Najveći pad proizvođačkih cijena je zabilježen u Danskoj (-1.6%), Cipru (-1.2%) i Estoniji (-0.8%). Na drugoj strani ljestvice su Grčka s inflacijom cijena od +1.1% te Luxembourg i Rumunjska s identičnih +0.8%.
Anders Svendsen, analitičar Nordea Markets, kaže da je tržište iznenađeno rastom temeljne (core) inflacije koja isključuje nepostojane cijene hrane i energije. Ona je u travnju iznosila 1.2 posto, više od 1 posto koliki je bio konsenzus u očekivanjima.
Svendsen rast objašnjava kalendarskim kašnjenjem Uskrsa u odnosu na prošlu godinu.
“Većina sezonskih sastavnica temeljne inflacije, poput turističkih paket aranžmana, značajno je porasla u danima prije i oko Uskrsa. Mi ne vidimo značajnu promjenu u trendu osnovne inflacije. Rizici pogoršavanja situacije odolijevaju i podupiru pritisak na ECB da pruži daljnje popuštanje kad se inflacija povuče u svibnju pa nadalje,” napisao je analitičar u bilješci za klijente čiji sadržaj prenosi FXStreet.
Na inflaciju je u travnju ponajviše utjecao rast cijena energije od 5,4 posto što je potaknuto povećanjem cijena nafte i snažnim dolarom. Europska središnja banka cilja harmoniziranu stopu blizu ali ispod 2 posto u srednjem roku.
Pad proizvođačkih cijena u eurozoni
Industrijske proizvođačke cijene u europodručju su u ožujku 2019. u odnosu na veljaču 2019. manje za 0,1 posto, a u području EU28 veće za 0,1 posto, javlja u odvojenom izvješću Eurostat.
Najveći pad proizvođačkih cijena je zabilježen u Danskoj (-1.6%), Cipru (-1.2%) i Estoniji (-0.8%). Na drugoj strani ljestvice su Grčka s inflacijom cijena od +1.1% te Luxembourg i Rumunjska s identičnih +0.8%.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.