Izborni zakon i dalje ostaje uvjet za daljnji napredak BiH u europskim integracijama, ali za to još ima vremena do lokalnih izbora koji će se održati na jesen ove godine, izjavio je u srijedu povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi.
“Izborni zakon i dalje je uvjet, koji je Vijeće EU-a postavilo još u prosincu 2022. Voljeli bismo vidjeti da se amandmani o integritetu izbornog procesa usvoje prije lokalnih izbora”, rekao je Varhelyi u razgovoru s manjom skupinom novinara, među kojima je Europska novinska redakcija (ENR), zajednički projekt 23 europske novinske agencija u kojem sudjeluje i Hina.
Na pitanje zašto se u izvješću koje je je Komisija objavila utorak i na temelju kojeg je preporučila otvaranje pristupnih pregovora s BiH uopće ne spominje promjena izbornog zakona, Varhelyi je rekao da je zadaća Komisije bila napraviti pregled napretka do ožujka, a da za izborni zakon još ima vremena.
“Naša je zadaća bila napraviti procjenu onoga što je napravljeno do ožujka i to smo i učinili. Za izborni zakon treba više vremena. S naše strane vidimo da rad na tome napreduje prilično dobro i imaju još vremena do lokalnih izbora”, rekao je povjerenik.
Usklađivanje
U zaključcima Vijeća za opće poslove iz prosinca 2022. u kojima je predloženo da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidatkinje, pozivaju se politički čelnici u zemlji da brzo provedu dogovor postignut 12. lipnja 2022. u Bruxellesu i hitno dovrše ustavnu i izbornu reformu.
Dogovor koji se spominje u tim zaključcima postignut je na sastanku čelnika političkih stranaka u BiH koje je u Bruxelles pozvao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Tim dogovorom su se, između ostaloga, obvezali da će provesti “izborne reforme i one ograničene ustavne reforme koje su potrebne kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a”.
Minuciozna pažnja
Várhelyi je u srijedu predstavio izvješće o BiH stalnim predstavnicima država članica (Coreper), koji pripremaju sastanak Vijeća za opće poslove u sljedeći utorak, a koje će raspravljati o preporuci Komisije da se otvore pregovori s BiH. O tome će sutra razgovarati i čelnici EU-a na svom samitu. Za pozitivnu odluku potrebna je suglasnost svih država članica.
Varehelyi je rekao da je rasprava s veleposlanicima bila vrlo pozitivna.
“Imali smo vrlo pozitivnu raspravu, postavljali su brojna pitanja na koja sam odgovarao. To je rasprava u okviru priprema za sastanak Vijeća koje će odlučivati i mi se nadamo pozitivnom ishodu”, rekao je Várhelyi.
Na pitanje očekuje li otpor nekih država članica prema otvaranju pregovora s BiH, povjerenik kaže da je Komisijino izvješće rađeno vrlo pažljivo i da su pritom osluškivali raspoloženje država članica.
“Pokušali smo obaviti svoj posao vrlo, vrlo pažljivo. Dakle, provjerili smo, ne samo u smislu sadržaja, sve korake koji su poduzeti, nego smo, naravno, testirali raspoloženje u državama članicama koje će o tome odlučivati”, rekao je Várhelyi, ističući kako se nada pozitivnom ishodu za BiH. Također je rekao da je pred Bosnom i Hercegovinom još dosta posla koji će morati obaviti.
Pozitivne promjene
Povjerenik je rekao da ne može govoriti o mogućima datumima za početak pregovora.
“To tako ne funkcionira. Ako prijedlog koji smo dali prihvati Europsko vijeće, mi ćemo odmah početi pripremati pregovarački okvir i čim budemo spremni predložit ćemo ga Vijeću, a teško je predvidjeti koliko će Vijeću trebati da postigne konsenzus, jer se o tome odlučuje jednoglasno”, rekao je Várhelyi.
Pregovarački okvir je ključni dokument u kojem se definiraju načela, ciljevi i način vođenja pristupnih pregovora i preduvjet je za njihovo otvaranje.
Povjerenik je istaknuo pozitivne promjene koje se događaju u BiH nakon izbora 2022.
“Imamo funkcionalnu političku konstrukciju, to je više od vladine koalicije. To je politička konstrukcija u kojoj su predstavnici tri konstitutivna naroda uspjeli dogovoriti koalicije na svim razinama vlasti u državi”, rekao je.
Naglasio je da Federacija BiH pet godina prije toga nije imala vladu, nije imala proračun.
Rekao je da se Komisiji ne sviđa retorika koju koristi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i da to izaziva zabrinutost.
“Ali, nemojte zaboraviti da su predstavnici RS u institucijama, da su dio procesa donošenja odluka, da su zaslužni i za reforme zbog kojih zemlja može napredovati”, rekao je.
Povezane vijesti
