“Porezi, rashodi države, državna poduzeća, investicije, regulacija i državna kontrola naspram ekonomskih sloboda, sve su to pitanja o kojima se najčešće progovara ideološki i interesno, no Hrvoje Šimović i Milan Deskar-Škrbić pokušali su u Ekonomici javnog sektora s hrvatskim primjerima o tome progovoriti sustavno i stručno, informirajući čitatelje i ne namećući ideološke stavove upravo prema obrascu kako bi studenti trebali učiti o ovim prevažnim temama,” piše Ekonomski lab na blogu iskusnog anlitičara Velimira Šonje uz ocjenu da knjiga ima i širi značaj jer “najavljuje veliku smjenu generacija u samome vrhu hrvatske ekonomske misli.”
Lab je poveo razgovor s autorima u kojem oni otkrivaju gledišta o državnom intervencionizmu i drugim značajkama promatranog sektora ekonomije.
“Možda se tema čini kao politička, ali se uvijek volim sjetiti Keynesa koji je u jednom od najpoznatijih citata rekao (parafraziram) da su ljudi na pozicijama (političari), koji su uvjereni da su lišeni svakog intelektualnog utjecaja, najčešće robovi ideja nekog preminulog ekonomiste. Tako da ne bih radio distinkciju između političkog i ekonomskog promišljanja o ulozi države u gospodarstvu već bih rekao da su politička promišljanja svjesno ili nesvjesno utemeljena u nekoj (ili više) škola ekonomske misli. U tom kontekstu može se reći da je Musgrave, kao otac moderne ekonomike javnog sektora kojeg spominjemo u prvom poglavlju u suštini bio kejnezijanac koji je razumio da tržište i država nisu suprotstavljeni već da je za blagostanje društva važno da država rješava mnoge tržišne neuspjehe, iz čega direktno i indirektno i proizlaze njezine najvažnije funkcije,” rekao je Deskar-Škrbić.
>>>Rasprodan je prvi udžbenik Moderne monetarne teorije
Intervju se nastavlja igrati s percepcijom održivosti javnog duga, (konzervativnom) fiskalnom i monetarnom politikom pa možete pročitati odgovore i motrišta na pitanja poput: Je li Hrvatska prezadužena i mijenja li koronakriza neke stare odrednice pojma visokog javnog duga?
Grabancijaš primjećuje da nova generacija u kontekstu deficita i javnog duga nije spomenula Modernu monetarnu teoriju o kojoj u eri masivne kreacije novca i izostanka inflacije razgovaraju njihovi progresivni i neortodoksni parnjaci.
