Biznis i ekonomijaPreporučeno

Vujčić najavio kvartalni rast BDP-a od oko 18%, podcrtao ovisnost o turizmu

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u nedjelju u Dubrovniku da u drugom tromjesečju očekuje snažnu stopu rasta BDP-a, vjerojatno oko 18 posto, što je u značajnoj mjeri posljedica baznog razdoblja drugog tromjesečja 2020., kad je zabilježen snažan pad.

>>>Hrvatski BDP ove godine moćnih 5%, iduće još moćnijih 6.1% | Komisija

Vujčić na razini godine očekuje rast BDP-a  6,8 posto, ali uz značajnu neizvjesnost epidemiološke situacije. “Prognozu rasta temeljimo na prihodu od turizma od 70 posto iz 2019. godine, ali ako se ostvari 50 posto kao lani, to bi stopu rasta spustilo na 4,8 posto”, rekao je Vujčić koji je u Dubrovniku otvorio 27. međunarodnu ekonomsku konferenciju.

Neželjena zanimanja, iliti nedostatak kvalificirane radne snage

Guverner HNB-a naglasio je kako je država odigrala značajnu ulogu s potporom za održavanje radnih mjesta pa je pad broja nezaposlenih bio manji, a oporavak brži.

“Kriza je ubrzala već prisutne procese digitalizacije, rada na daljinu i od kuće. Očekujem da će se velik broj ljudi vratiti na radna mjesta. Tek nakon normalizacije dobit ćemo pravu sliku tržišta rada, koje se u pandemijskoj krizi ponašalo drukčije nego u velikoj financijskoj krizi 2009. i 2010. godine. U Hrvatskoj smo se s brojem zaposlenih već sad vratili na 2019. godinu i suočavamo se sa starim problemom nedostatka kvalificirane radne snage”, izjavio je Vujčić.

>>>Kvartalni rast neželjenih radnih mjesta u Hrvatskoj: Eurostat

Guverner HNB-a smatra kako će program EU “Next Generation” biti srednjoročno važan za oporavak gospodarstva, jer će spriječiti pad angažiranja tih sredstava, koji je dosad bio tipičan za sve zemlje.

“Kroz iduće dvije godine imat ćemo maksimum povlačenja fondova EU, što će pozitivno utjecati na rast BDP-a”, ocijenio je Vujčić.

Insolventnost

Vujčić je u Dubrovniku otvorio 27. međunarodnu ekonomsku konferenciju, koja je okupila sedamdesetak svjetskih i domaćih znanstvenika te predstavnika međunarodnih financijskih institucija, središnjih banaka i financijskog sektora.

Među središnjim temama je i bankrot poduzeća, koji je i prije pandemije smatran jednim od najvećih rizika.

>>>Bundesbank upozorava na tisuće stečajeva

“Još uvijek ne vidimo značajan rast loših plasmana banaka, odnosno značajan broj bankrota tvrtki. Stoga želimo odgovoriti kriju li se tek negdje ti bankroti ili će zbilja izostati u ovoj krizi”, rekao je Vujčić.

Stvaranje novca, fiskalne potpore

Na konferenciji će se raspravljati i budućem jačanju uloge države, posebno kroz program “EU Next Generation, o tečajnom mehanizmu te o odnosu fiskalne i monetarne politike tijekom i na izlasku iz krize.

>>>Schnabel: od vitalnog je značaja da distribucija masivnih poticaja rezultira održivim rastom

“Monetarna politika izuzetno je ekspanzivna. Bilance središnjih banaka su na povijesnim maksimumima, a kamatne stope na povijesno najnižim razinama. A fiskalna politika je ‘upumpala’ velik novac u ekonomiju pa su razine javnog duga jako visoke”, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji je otvorio 27. međunarodnu ekonomsku konferenciju, a i moderirat će panel raspravu o odnosu monetarne i fiskalne politike.

Pet panela

Na ovogodišnjoj konferenciji održat će se pet panela koje će, uz guvernera Vujčića, moderirati Nicolas Véron, Bruegel and Peterson Institute for International Economics, Jan Svejnar, profesor na Columbia University, Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke i Servaas Deroose.

>>>Lagarde otklonila inflacijske brige: ekonomije eurozone i SAD-a ‘očito su u različitim situacijama’

Sudjelovat će i Mario Nava, glavni direktor Glavne uprave za potporu strukturnim reformama, Europska komisija, José Manuel Campa, predsjednik Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), Tina Žumer, viceguvernerka Banke Slovenije, Anita Angelovska-Bežoska, guvernerka Narodne banke Republike Sjeverne Makedonije, te predstavnici drugih središnjih banaka, Banke za međunarodne namire i znanstvenici brojnih svjetskih sveučilišta.