Krojači monetarnih smjernica Europske središnje banke (ECB) ove godine imaju prostora za još tri smanjenja kamatnih stopa čak i ako njihove kolege u Federalnim rezervama pokažu zaziranje od istog smjera, rekao je za Reuters hrvatski član Upravnog vijeća, Boris Vujčić.
ECB je od prošlog lipnja cijenu zaduživanja smanjio pet puta i signalizirao spremnost za nastavak popuštanja iako postoje nedoumice oko njegovog tempa i razmjera.
“Tržište predviđa još tri smanjenja stopa ove godine,” rekao je Vujčić u intervjuu. “Ta očekivanja nisu nerazumna.”
Guverner je ponovio predanost uprave donošenju odluka na temelju podataka iz realnog vremena uz ocjenu da će sljedećih nekoliko mjeseci biti kritično jer bi se trebao materijalizirati veliki pad cijena u dominantnom uslužnom sektoru europodručja, glavnom pokretaču inflatornih pritisaka u 2024. godini.
“Da bi se ti rezovi stopa materijalizirali, mi moramo vidjeti usporavanje temeljne inflacije i usporavanju uslužne inflacije,” rekao je Vujčić koji je stekao reputaciju umjerenog jastreba.
Divergencija
Odvagnuo je i da ECB može djelovati neovisno od Feda čiji je odbor signalizirao stanku u pojeftinjenju novca nakon snažnijeg od očekivanog propinjanja cijena u siječnju.
Pojedini analitičari očekuju da će monetarna politika s one strane Atlantika ostati restriktivna kroz čitavu godinu jer je protekcionizam predsjednika Donalda Trumpa inflatornog karaktera.
Vujčić je komentirao očekivana kretanja tečaja, odnosno snaženje dolara i slabljenje eura uz procjenu da nema povoda za neposrednu zabrinutost iako bi, ovisno o razmjerima i silini američkih carina na europske proizvode, moglo doći i do neželjenih scenarija.
Euro je od jeseni pao za oko 7% u odnosu na dolar, ali je to manje od 3% u kontekstu ponderirane trgovine, što je relativno mali pomak.
Slabljenje eura potpiruje domaću inflaciju jer uvoz, a osobito uvoz energenata čini skupljim, što se potom brzo reflektira na cijenama uzduž dobavnog lanca.
Terminalna stopa
Vujčić je rekao da ECB u komunikaciji ne bi trebao podgrijavati očekivanja investitora o tome koliko će stope pasti. Potvrdio je i gledišta svojih kolega i kolegica da bi se rasprava o donjoj granici, ili terminalnoj stopi, uskoro mogla intenzivirati, uz potencijalnu izmjenu poruka nakon sastanka i odluka u ožujku.
ECB je u siječnju ključnu kamatnu stopu na novčani depozit odredio na 2.75%, što je opisano kao “restriktivno”. Novo smanjenje za 0.25% u ožujku od pojedinih bi guvernera moglo biti prihvaćeno kao “neutralno”.
“Izvjesno se približavamo raspravi kada treba maknuti ‘restriktivno’ iz našeg jezika,” rekao je Vujčić. “To bi se moglo dogoditi već na našem sljedećem sastanku, ali će također ovisiti o dolazećim podacima”.
Guverner se priklonio procjeni svojeg talijanskog kolege Piero Cipollonea i otklonio bojazan od recesije.
“Ne vidim veliki rizik za recesiju. A opet, ne vidim ni brzi oporavak,” rekao je.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.