Biznis i ekonomija

Zovko: Hrvatska je idealna zemlja za Novi europski Bauhaus | okrugli stol EP-a

Željana Zovko; Foto: Riccardo Pareggiani

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je okrugli stol na kojem se raspravljalo o mogućnostima i izazovima u provedbi projekta Novi europski Bauhaus (NEB). Riječ je o inicijativi čiji je cilj obnova i planska gradnja te stvaranje ugodnih, održivih i energetski učinkovitih prostora kroz spajanje kulture i umjetnosti sa znanošću i tehnologijom.

>>>Fenomenalna ‘fantastična šuma’ u Karlovcu u finalu Novog europskog Bauhausa | VIDEO

Uvodni govor održala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasivši kako je Hrvatska od samog početka te u suradnji s Europskim parlamentom aktivno sudjelovala u svim fazama rasprava o razvoju ovog projekta. Istaknula je da će Hrvatska kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti  financirati veliki broj projekata koji je usklađen s glavnim postulatima Novog europskog Bauhausa i Zelenog plana, uključujući ulaganja u energetsku obnovu i duboki reformski zahvat u dijelu prostornog planiranja i zakonodavnog okvira. Ministrica je dodala da Novi europski Bauhaus u središte stavlja i mlade profesionalce te im omogućuje ostvarenje njihovih ideja.

Idealna zemlja

O primjerima dobre prakse, konstruktivnim rješenjima na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini raspravljali su zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (izvjestiteljica Kluba zastupnika Pučana za dokument o Novom europskom Bauhausu u Odboru za kulturu i obrazovanje), vlasnik i osnivač tvrtke iDeo Plan Florijan Ćelić, arhitektica Jana Horvat (finalistica nagrade Novi europski Bauhaus Europske komisije za 2021.) te pomoćnica pročelnika za strategijsko planiranja Grada Zagreba Irena Matković. Raspravu je moderirala Lidija Lacko Vidulić s Hrvatske radiotelevizije.

Zastupnica Zovko poručila je da je Hrvatska idealna zemlja za provedbu Novog europskog Bauhausa jer može pružiti inovativna i dugotrajna rješenja spajanjem svojih stilova gradnje s onima koje ova inicijativa zagovara. Dodala je kako je projekt “izvanredna prilika za preobrazbu naših sela, otoka i gradova uz očuvanje bogate kulturne i povijesne baštine, a to možemo postići suradnjom na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.” Osvrćući se na nedavne potrese u Hrvatskoj, zastupnica je naglasila da budućnost gradnje ne smije počivati samo na načelima učinkovitosti, estetike i održivosti, već je ključno uvrstiti i sigurnosni element koji će građanima pružiti zaštitu u slučaju prirodnih, ali i ljudski uzrokovanih nepogoda.

Institucionalna podrška

Florijan Ćelić rekao je da su gradovi, općine i županije u Hrvatskoj prepoznali ovu inicijativu, osobito one sredine koje obiluju kulturno-povijesnom baštinom, naglasivši da upravo tu leži najveći potencijal Hrvatske u korištenju ovog mehanizma. Kroz inicijativu bi se mogli aktivirati neiskorišteni resursi i valorizirati napuštena industrijska područja. Poručio je da Europa može i mora učinkovitije iskoristiti svoj prostor, s obzirom da je on jedan od naših glavnih resursa.

>>>Građevinski sektor postaje ključno područje djelovanja Europske komisije | novi europski Bauhaus

Govoreći o glavnim vrijednostima ovog projekta – održivosti, estetike te uključivosti, Jana Horvat ustvrdila je da su ti aspekti utkani u arhitektonsko obrazovanje već desetljećima, no da su kroz ovu inicijativu dobili potrebnu institucionalnu podršku. Dodala je da se Arhitektonski fakultet u Zagrebu uključio u projekt kroz podinicijativu New European Bauhaus Goes South, temeljenu na međunarodnoj suradnji šest južnoeuropskih zemalja.  Osvrćući se na projekt urbane regeneracije bivše vojarne Luščić u Karlovcu, Horvat smatra da je upravo koncept potpune samoodrživosti bio ključan za uspjeh i ulazak u završnicu nagrade Novi europski Bauhaus Europske komisije za 2021.

Renaturalizacije Zagreba

Govoreći o Gradu Zagrebu i zelenoj tranziciji, Irena Matković podsjetila je na Akcijski plan ekološki održivog razvoja donesen 2019., prvi takav dokument u Hrvatskoj, koji je, među ostalim, definirao i smjer renaturalizacije Zagreba. Posebno je istaknula pokretanje projekta Sunčanih krovova koji obuhvaća solarizaciju više od 800 objekata te vijest da je Zagreb među sto gradova koji će do 2030. biti posvećeni misiji ostvarenja klimatski neutralnog grada, prema listi koju je objavila Europska komisija.

Snimku konferencije pogledajte na Facebook stranici i YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Više informacija

Novi europski Bauhaus pokrenut je 2021. kao ekološki, gospodarski i kulturni projekt , te se njime umrežava struka, ali i građani s ciljem transformacije našeg životnog okruženja i životnih stilova oko tri temeljne vrijednosti: održivosti, estetike te uključivosti. Projekt doprinosi ispunjenju ciljeva europskog zelenog plana, a sredstva za provedbu osiguravaju se iz postojećih EU programa, među kojima su Obzor Europa, LIFE za okoliš i klimatsku politiku te Europski fond za regionalni razvoj. Odbori za kulturu i za industriju Europskog parlamenta održali su 20. travnja javno saslušanje na temu Novog europskog Bauhausa na kojem su sudjelovali stručnjaci iz područja energetike, obrazovanja, privatnog sektora te predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti.

Grabancijaš priopćenja Europske komisije i Europskog parlamenta u Hrvatskoj od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u cijelosti uz povremenu izmjenu naslova.

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj