Slovenija 1. srpnja preuzima od Portugala rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a, drugi put otkad je postala članicom, koje bi moglo biti pod posebnim povećalom zbog svrstavanja premijera Janeza Janše uz bok mađarskog Viktora Orbana, europskog “enfant terriblea”.
Portugal završava svoje predsjedanje zadnji dan lipnja, a od 1. srpnja palicu preuzima Slovenija. Tim povodom će u Sloveniju u četvrtak doputovati povjerenici Europske komisije na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen.
>>>Plenković: ulazak u Schengen tijekom slovenskog predsjedanja ‘sjajan scenarij’
Riječ je o ustaljenoj praksi da Komisija dolazi u posjet zemlji predsjedateljici na početku svakog predsjedanja. Tom prilikom Komisija će slovenskoj vladi uručiti pozitivnu ocjenu slovenskog nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Isti premijer drukčije okolnosti
Ovo je već drugo predsjedanje Slovenije, koja je članicom EU-a postala 2004. godine.
Prvi put je predsjedala u prvoj polovici 2008. godine, samo tri i pol godine nakon ulaska u EU i bila je prva među novim članicama koja je preuzela predsjedničku dužnost. Na čelu slovenske vlade i tada i danas bio je Janez Janša.
Prvo slovensko predsjedanje bilo je u drukčijim okolnostima. Tada je uloga zemlje predsjedateljice bila vidljivija i važnija nego što je to slučaj nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009.
>>>Populizam Janše brine europski mainstream ususret slovenskom predsjedanju Unijom
Tada je sastanke na vrhu EU-a vodio i pripremao čelnik zemlje predsjedateljice, a danas je to u opisu posla predsjednika Europskog vijeća.
Ista se odnosi i na Vijeće za opće poslove kojim predsjeda visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku, a ne ministar vanjskih poslova zemlje predsjedateljice.
Poruke u sloganu
Slovenija će predsjedavati Vijećem EU-a pod sloganom: “Zajedno. Otporna. Europa”.
Tim sloganom, objašnjavaju u slovenskoj vladi, željeli su uputiti tri odvojene, a sadržajno povezane poruke da je ključ za jačanje otpornosti EU-a koja će se učinkovito suočavati s izazovima, međusobna povezanost, suradnja i solidarnost.
Slovenski program predsjedanja zasniva se na četiri prioriteta: oporavak i jačanje otpornosti Europe, razmišljanja o budućnosti Europe, jačanje vladavine prava i europskih vrijednosti te sigurnost i stabilnost u europskom susjedstvu.
U listopadu ove godine, Slovenija će organizirati samit čelnika EU-a i zemalja zapadnog Balkana.
>>>Janša: ako se ne bude širila EU, širit će se netko drugi
Zbog pandemije covida-19 zadnja dva predsjedništva, njemačko i portugalsko nisu organizirala tradicionalni posjet skupine briselskih dopisnika.
Sada je epidemiološka situacija u Europi znatno povoljnija i slovenska vlada je odlučila organizirati taj posjet sredinom sljedećeg tjedna
Predsjedanje pod povećalom
Ovo predsjedanje bit će pod posebnim povećalom europske javnosti jer se Janšina vlada svrstala uz mađarsku vladu Viktora Orbana, koji je već godinama “enfant terrible” Europske unije.
Posebnu pozornost europske javnosti Janša je izazvao u studenom prošle godine kada je unaprijed, prije nego što su rezultati izbora bili poznati, čestitao na pobjedi bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu te zbog uskraćivanje financiranja slovenskoj novinskoj agenciji.
Kritičari napadaju Janšu za sve autoritarniju vladavinu i za odnos prema medijima.
Janša je od preuzimanja premijerske dužnosti u ožujku prošle godine na Twitteru više puta napadao medije i novinare, slovenske i inozemne.
Protivnici ga optužuju da koristi pandemiju koronavirusa za podrivanje neovisnosti pravosuđa.
