Hrvatska bi do 2024. godine mogla povećati postojeću proizvodnju prirodnog plina za preko 20 posto, ali nema ambicija ići u daljnja značajnija istraživanja i eksploataciju ugljikovodika, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
>>>Europa komunicira viziju potpune energetske neovisnosti | ruska invazija na Ukrajinu
Ćorić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara zaštite okoliša država članica EU-a, komentirao je objavu Ine da je započela s proizvodnjom prirodnog plina iz nove bušotine na plinskom polju Ika u sjevernom Jadranu.
Iz nove bušotine osiguran je ulazak novih 150 tisuća kubičnih metara prirodnog plina dnevno u hrvatski plinski sustav. Godišnja proizvodnja nove bušotine kretat će se na razini od gotovo 55 milijuna kubičnih metara, što u ovom trenutku predstavlja gotovo 7 posto ukupne Inine proizvodnje plina na moru i kopnu.
>>>Njemačka najavila 200 milijardi eura ulaganja u energetski suverenitet
“U planu je još jedna bušotina, ona je nešto manjeg kapaciteta, međutim dignut će ovu proizvodnju za dodatnih 1,5 postotni bod. Ono što nas veseli jest da imamo potvrde otkrića novih nalazišta i drugih kompanija u kopnenom dijelu Hrvatske i vjerujem da će do 2024. postojeća proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj biti uvećana za preko 20 posto”, rekao je Ćorić.
Tranzicijsko gorivo
Po njegovim riječima, eksploatacija plina sada Hrvatskoj donosi više nakon izmjena zakona o istraživanju i eksploataciji i sada joj prosječno od dobivenih količina pripada oko 50 posto, za razliku od 10 posto ranijih godina.
Ćorić je rekao da Hrvatska nema ambiciju ići u daljnja značajnija istraživanja i eksploataciju, da je ovdje riječ o postojećim poljima koja su ranije koncesijski odobrena.
>>>Raste broj državnih intervencija zbog inflacije, energetske frke u Europskoj uniji
“Ne namjeravamo dalje forsirati taj smjer i vjerujem da će postojeće zalihe i one koje će se otkriti u narednim godinama temeljem izdanih odobrenja uvećati našu proizvodnju. Smjer Hrvatske su obnovljivi izvori energije, plin se ionako doživljavan i bit će doživljavan u sljedećih 20-tak godina kao tranzicijsko gorivo”, rekao je Ćorić.
Dodao je da Hrvatska nije ni “politički ni kao društvo” spremna za istraživanja i eksploataciju na Jadranu nakon što su pokušaji od prije sedam, osam godina loše završili.
“Nisam siguran da kao zemlja koja teži afirmaciji turizma u našem obalnom pojasu treba ići u tom smjeru”, kaže ministar.
>>>Zakup kapaciteta terminala na Krku potvrdio zasićenost, podsjetio na razmjere pušione
Kazao je da bi Hrvatska, u slučaju potpunog prestanka dotoka plina iz Rusije, iz vlastite proizvodnje i preko LNG na Krku, mogla zadovoljiti svoje potrebe za plinom.
