Biznis i ekonomijaPreporučeno

Zakup kapaciteta terminala na Krku potvrdio zasićenost, podsjetio na razmjere pušione

Hrvatski plutajući terminal za ukapljeni zemni plin (LNG) na otoku Krku će započeti s operacijama 1. siječnja 2021. godine, rekao je u utorak ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Ministar Ćorić je u utorak indirektno potvrdio da se vrijednost investicije neće vratiti u sljedećih deset godina rekavši da LNG Hrvatska u pet godina očekuje prihode veće od 100 milijuna eura, što odgovara iznosu izravne državne potpore koju za neprofitabilni terminal plaćaju hrvatski porezni obveznici.

“Dovršenjem ovog projekta i njegovim funkcioniranjem od 1. siječnja 2021. godine, Hrvatska se ucrtava na energetsku kartu Europe, postižemo prije svega sigurnost opskrbe Hrvatske plinom, doprinosimo i sigurnošću opskrbe EU-a i izbjegavamo bilo kakvu dodatnu naknadu za naše građane. Vi-a-vis povećane konkurencije na tržištu plina, odnosno projicirane cijene LNG-a, očekujemo da cijena plina u Hrvatskoj u idućem razdoblju ide u suprotnom smjeru, da i padne,” rekao je.

Prema podacima kompanije LNG Hrvatska koja upravlja terminalom i projektom, kapaciteti terminala su već popunjeni do listopada 2023. godine, dok je za sljedeće četiri godine, do listopada 2027., rezervirano skladištenje i distribucija oko 2.1 kubičnih metara (bcm) plina.

Rezervacije sežu i dalje u budućnost, pa je LNG Hrvatska za razdoblje od 2027. do 2030. godine prodao kapacitete u iznosu od 1.3 milijarde bcm-a.

Kapacitet LNG terminala na Krku je oko 2.5 milijarde bcm-a godišnje.

Među kompanijama koje su već rezervirale svoje interese ističu se Powerglobe Qatar LLC, MFGK Croatia u vlasništvu MVM grupe, odnosno mađarske države, i hrvatska podružnica MET Holdinga sa sjedištem u Švicarskoj.

Kontekst

U širem kontekstu potražnja za ukapljenim prirodnim plinom kopni na ključnim tržištima Japana, Južne Koreje i Kine što stvara pritisak na Europu koja je lani uvezla 85 milijuna tona u povijesnom rekordu čiji se obaranje očekuje već ove godine.

Analitičari Refinitiva, pružatelja financijskih podataka s više od 40,000 elitnih klijenata u 190 zemalja, u siječnju su ocijenili da će Stari kontinent do kraja 2020. uvesti do 100 milijuna tona LNG-a iako već danas ponestaje skladišnog prostora.

>>>Europi ponestaje skladišnog prostora za neželjeni LNG

“Neisporučeni tereti uglavnom će završiti na sjeverozapadu Europe, regiji ključnoj za balansiranje tržišta u razdobljima prekomjerne opskrbe,” naveo je Refinitiv u izvješću objavljenom krajem siječnja. Procijenjeno je da će teret odbijen u Aziji i Pacifiku ove godine u Europi iskrcati oko 78 brodova, što bi europski uvoz povećalo na 96 milijuna tona. Za poredbu, Japan je kao donedavni svjetski prvak u uvozu LNG-a lani kupio 76 milijuna tona.

“Javna tajna”

Vrijednost investicije u plutajući LNG terminal na otoku Krku je 233,6 milijuna eura. Europska komisija je za izgradnju LNG-a dodijelila bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije. 

Vlada RH i Europska komisija su ususret odobrenju “strateškog” projekta predvidjeli njegovu neprofitabilnost i subvencioniranje kroz čitav životni vijek, iliti do 2040. godine. Posebno je zgodno pročitati mišljenje vama vjerne povjerenice Margrethe Vestager koje nudi čitav niz suptilnih detalja.

Za one kojima je čitanje mišljenja povjerenice EK too much, eto vam stručni sukus odvjetničkog ureda Schoenherr:

“EK je naglasila da Projekt LNG terminala na Krku nije moguće provesti bez državnih potpora, stoga su mjere potpore nužne. U tom pogledu, EK je utvrdila da prihodi koji proizlaze isključivo od naknada naplaćenih korisnicima LNG terminala ne bi bili dovoljni za naknađivanje investicijskih troškova i osiguranje dovoljne naknade promicatelju LNG-a. Nadalje, prema EK, odnosna državna potpora također je razmjerna jer samo pokriva razliku između pozitivnih i negativnih tokova novca u životnom vijeku investicije, diskontiranu na njihovu trenutnu vrijednost (koristeći vrijednost kapitala).”

Ministar Ćorić je u utorak indirektno potvrdio da se vrijednost investicije neće vratiti u sljedećih deset godina rekavši da LNG Hrvatska u pet godina očekuje prihode veće od 100 milijuna eura, što odgovara iznosu izravne državne potpore koju za neprofitabilni terminal plaćaju hrvatski porezni obveznici.

Grabancijaš/Hina/Reuters