Europski sud za ljudska prava (Europski sud) je 20. lipnja donio presudu u predmetu “A i B protiv Hrvatske” prema kojoj Republika Hrvatska nije povrijedila procesne obveze koje proizlaze iz čl. 3. (zabrana mučenje i nečovječnog postupanja i kažnjavanja) i 8. (pravo na privatni i obiteljski život) Konvencije a koje se odnose na provođenje učinkovite istrage temeljem navoda o seksualnom zlostavljanju djeteta, navodi se u priopćenju Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
Emocionalno zlostavljanje
Predmet se odnosio na učinkovitost istrage povodom navoda prve podnositeljice A da je njezin bivši suprug C seksualno zlostavljao njihovo zajedničko dijete, djevojčicu B tada staru četiri i pol godine. A je tvrdila da se dogodilo u trenucima kada je djevojčica bila kod oca na susretima i druženju.
>>>Održano ročište u sporu Slovenije protiv Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava
Nakon dojave majke, policija je počela provoditi kriminalističku obradu i poduzimati sve potrebne radnje. Dijete je odmah odvedeno pedijatru na pregled te dječjem psihologu. Na djevojčici nisu utvrđene ozljede koje bi ukazivale na spolno zlostavljanje. Psiholog također nije utvrdio znakove traume ili zlostavljanja djeteta. Međutim, tim stručnjaka koji je pregledao dijete utvrdio je da je dijete emocionalno zlostavljano od strane majke, te su preporučili da oba roditelja idu na savjetovanje. Policija i nadležno državno odvjetništvo proveli su još niz radnji ispitivanja svjedoka te provođenja vještačenja od strane stručnjaka te su u konačnici u prosincu 2014. godine obustavili istragu uz utvrđenje da djevojčica nije bila seksualno zlostavljana od strane oca. Nadležni centar za socijalnu skrb odredio je nadzor nad roditeljskom skrbi za oba roditelja koji se još uvijek provodi.
Nakon što je započeo postupak pred Europskim sudom, isti je zatražio od Hrvatske odvjetničke komore da se djetetu u tom postupku radi očuvanja njegova najboljeg interesa postavi posebni zakonski zastupnik, a ne da ga zastupa majka.
Tijesna većina
Europski sud je, tijesnom većinom sa četiri glasa naprema tri, utvrdio da Republika Hrvatska ima odgovarajući zakonodavni i pravni okvir za postupanje po navodima o (seksualnom) zlostavljanju djece, te da hrvatski kazneni zakon izričito propisuje zlostavljanje djeteta kao teži oblik kaznenog djela. Nadalje, Europski sud je utvrdio da su državna tijela, u okolnostima ovog konkretnog predmeta, pravilno primijenila ovaj zakonodavni okvir, uvažavajući posebnu ranjivost djeteta i činjenicu da je ovaj predmet sagledan multidisciplinarno, od strane tima stručnjaka iz različitih područja koji su donijeli zaključak da nije bilo seksualnog zlostavljanja. Također, država je naložila provođenje više psiholoških i psihijatrijskih testiranja i vještačenja prije donošenja konačnog zaključka.
Europski sud je stoga zaključio da državna tijela nisu povrijedila Konvenciju te da je provedena istraga učinkovita u smislu čl. 3. i čl. 8 Konvencije.
Iz ureda pišu da će presuda postati konačna ukoliko niti jedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca od dana objave ne podnese zahtjev za njeno preispitivanje pred Velikim vijećem.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.