Jedna od najbogatijih njemačkih obitelji s kontrolnim vlasništvom u poznatim tvrtkama poput Krispy Kreme Doughnuts, Panera Bread, Pret a Manger.., namjerava darovati milijune eura u dobrotvorne svrha nakon spoznaja da su njeni preci zdušno podržavali prisilni rad i Adolfa Hitlera.
Njemački list Bild na četiri stranice javlja o dokumentima pronađenima u Njemačkoj, Francuskoj i SAD-u koji otkrivaju da su Albert Reimann stariji i Albert Reimann mlađi koristili ruske civile i francuske ratne zarobljenike kao prisilne radnike.
>>>Obljetnica završetka 2. svjetskog rata: Vlada odala počast žrtvama fašizma, nacizma i komunizma
‘Sve je točno’, potvrdio je za list Peter Harf, glasnogovornik obitelji i jedan od dvojice partnera s upravljačkim pravima u Reimann JAB Holding kompaniji. ‘Reimann stariji i Reimann mlađi bili su krivi … njima je mjesto bilo u zatvoru’.
Uz ruske i istočnoeuropske civile, kompanija je za prisilni rad koristila i francuske ratne zatvorenike o čemu postoji bilješka jer se Reimann mlađi u pismu iz 1940. požalio lokalnom gradonačelniku da oni nisu dovoljno radišni.
Suočavanje s prošlošću
Otac i sin, koji su umrli u 1954. i 1984. godini, nisu potomcima govorili o nacističkoj eri i obitelj je mislila da su sve veze između kompanije i režima otkrivene u izvješću iz 1978. godine. No, nakon čitanja dokumenata u svom vlasništvu mlađa je generacija počela propitkivati prošlost pa u 2014. unajmila povjesničara sa Sveučilišta u Münchenu da je podrobnije istraži, pojasnio je Harf.
Stručnjak je preliminarne rezultate s Reimannovom djecom i unucima podijelio prije nekoliko tjedana.
“Mi smo svi bili posramljeni i pobijeljeni poput zida,” rekao je Harf. “Nema ničeg s čim se to može prekriti. Ti su zločini odvratni.”
Pismo o prisilnim neradnicima
Bild izvještava da su Reimannovi donirali paramilitarni SS i prije dolaska nacista na vlast. Tijekom Drugog svjetskog rata u svojoj su industrijsko-kemijskoj kompaniji koristili prisilne radnike, oni su činili do 30 posto radne snage.
Uz ruske i istočnoeuropske civile, kompanija je za prisilni rad koristila i francuske ratne zatvorenike o čemu postoji bilješka jer se Reimann mlađi u pismu iz 1940. požalio lokalnom gradonačelniku da oni nisu dovoljno radišni, prenosi AP.
>>>U Njemačkoj rastuća prijetnja ekstremnih desničara s ‘afinitetom prema nasilju i oružju’
Saveznici su u poraću istraživali obitelj čijoj je kompaniji inicijalno zabranjeno poslovanje u Francuskoj, presudu su kasnije zbacili Amerikanci.
Harf je rekao da će obitelj donirati 10 milijuna eura dobrotvornom društvu koje je još nije izabrano. Kad povjesničar završi s izvješćem, obitelj će ga podijeliti s javnošću.
‘Čitava istina mora biti stavljena na stol’, rekao je.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.