U organizaciji Hrvatske gospodarske komore održan je sastanak predstavnika Ministarstva financija na čelu s ministrom Zdravkom Marićem i čelnika deset najjačih domaćih tvrtki iz različitih sektora, a glavna tema razgovora bio je četvrti val porezne reforme.
Smanjenje stope poreza na dohodak i povećanje, odnosno proširenje neoporezivih primitaka (smještaj, prijevoz i prehrana radnika) su bili primarni zahtjevi poduzetnika. Razgovaralo se i o prekovremenom radu, smanjenju poreza na dobit, dodatnom povećanju porezno priznatog troška upotrebe sredstava za osobni prijevoz na 70 posto, oporezivanju dohotka ponovno zaposlenih umirovljenika i posebnom postupku oporezivanja za putničke agencije.
“Naši prijedlozi su da se troškovi prehrane, smještaja i prijevoza radnika tretiraju kao naknada, a ne kao primanje u naravi, što je trenutno slučaj”
Dragutin Kamenski
“HGK prema Vladi već dugi niz godina artikulira zahtjeve i probleme poduzetnika, tako da je ovo nastavak konstruktivnog dijaloga države i gospodarstva. Situacija je alarmantna, kronični nedostatak radne snage traži povećanje plaća. Tvrtke takvo povećanje više ne mogu financirati umanjenjem dobiti jer to ozbiljno narušava investicijski i razvojni potencijal, a time i održivost poslovanja. Zato je buduće porezne promjene nužno usmjeriti na rasterećenje rada od strane države”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.
Ministar Marić je objasnio kako je četvrti krug porezne reforme još u fazi izrade analiza. “Razgovaramo sa svima, poreznom strukom, akademskom zajednicom i naravno, gospodarstvenicima. Želimo čuti što vas muči, ali morate imati na umu da su želje jedno, a mogućnosti drugo. Namjera nam je da u danim okolnostima dodatno financijski i administrativno rasteretimo gospodarstvo”, naglasio je Marić.
Od gospodarstvenika su na sastanku prisustvovali Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije, Ivanka Maričković Putrić, direktorica Sektora financija i kontrolinga u Krašu, Boris Žgomba, predsjednik Uprave Unilinea, Vladimir Džaja, predsjednik Uprave PIK-a Vinkovci, Josip Grilec, direktor Stražaplastike, Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa, Dragutin Kamenski, prokurist Kamgrada, Mate Krpan, predsjednik Uprave M START i vlasnik KTC-a Ivan Katavić.
“Naši prijedlozi su da se troškovi prehrane, smještaja i prijevoza radnika tretiraju kao naknada, a ne kao primanje u naravi, što je trenutno slučaj”, kazao je Kamenski, dodavši kako se to prvenstveno odnosi na strane radnike koji dolaze preko kvota, ali i na domaće ljude. Pucar se složio s tim zahtjevom i naglasio da se to treba odnositi i na izmještene radnike jer Podravka svoje radnike, ovisno o sezoni, seli unutar države.
“Sve se svodi na to da se plaća proba rasteretiti da bude što niža u bruto iznosu. Naravno, to zavisi o mogućnosti proračuna. Samo na taj način možemo postati konkurentniji,”
Darinko Bago
Bago je upozorio da su plaće koje su isplaćuju ljudima u Hrvatskoj u bruto iznosu veće nego što bi bile da im se isplaćuju u Njemačkoj i da vlasnicima tvrtki izvana to naprosto nije jasno. “Priznavanje troškova korištenja automobila također smatraju vrlo visokim, žele razumno smanjenje, ovisno o kategoriji vozila. Nije im jasno ni kako funkcioniraju davanja za zdravstveno osiguranje, smatraju da bi te doprinose trebalo smanjivati, ovisno o visini plaće. Sve se svodi na to da se plaća proba rasteretiti da bude što niža u bruto iznosu. Naravno, to zavisi o mogućnosti proračuna. Samo na taj način možemo postati konkurentniji“, elaborirao je Bago, dodavši da treba napraviti tablicu sa svim davanjima, usporediti je s konkurentnim državama i pokušati smanjiti zaostatak za njima.
Grilec se osvrnuo na problem prekovremenog rada, poručivši kako zaposlenicima treba dozvoliti da u dogovoru s poslodavcima rade duže i da im taj rad bude adekvatno plaćen. “Država mora dozvoliti da radnici rade duže od 200 sati mjesečno, kao što je praksa u svim država gdje se naši ljudi iseljavaju. Po današnjem hrvatskom zakonodavstvu je to neizvedivo. Također treba pomaknuti neoporezivi dio primanja prema gore jer radnici prerano ulaze u porezni razred od 25 posto, a to nije stimulativno ni za njih ni za poslodavce”, pojasnio je Grilec, uz napomenu kako bi se time potaknulo ljude da izađu iz sive zone.
Ovdje je nejasno na koju se praksu poziva Grilec, prekovremeni rad je strogo reguliran na razini Europske unije, kako u članku 31. (2) Povelje o temeljim pravima, tako i Direktivom 2003/88 (Direktiva o radnom vremenu). Štoviše, kako je to u Hrvatskoj ekskluzivno javio Grabancijaš, Europski sud je 14. svibnja 2019. godine presudio da članice EU-a moraju sve poslodavce zakonom obvezati na uspostavu sustava za svakodnevno bilježenje radnih sati zaposlenika i osigurati da prosječan broj radnih sati u svakom sedmodnevnom razdoblju, uključujući prekovremene sate, ne prelazi 48.
HGK/Grabancijaš
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.