Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je treći put u ovoj godini smanjila referentne kamatne stope u financijskom sustavu uz procjenu da je inflacija zauzdana i prepoznavanje da su izgledi za gospodarstvo pogoršani.
Reuters piše da prvo uzastopno smanjenje stopa u 13 godina ukazuje na promjenu fokusa upravnog vijeća od hlađenja cijena prema zaštiti gospodarskog rasta koji je postojano anemičan od 2022. godine i početka ruske invazije na Ukrajinu.
“Dolazeće informacije o inflaciji pokazuju da je dezinflacijski proces dobrano na putu,” rekli su iz središnjice. “Na izglede inflacije također utječu nedavna negativna iznenađenja u pokazateljima gospodarske aktivnosti.”
Gospodarstvo europodručja, a osobito njegov glavni zamašnjak, Njemačka, postojano posrće i trokira već mjesecima.
Njemačka u posljednje dvije godine koketira s recesijom koja će se izgledno još jednom materijalizirati s Novom godinom, odnosno krajem četvrtog tromjesečja.
Iza krivulje
ECB je u priopćenju ponovio predanost motrenju podataka u realnom vremenu i donošenju odluka “od sastanka do sastanka”.
Za pažljivije motritelje monetarne politike, centrala je u svojim srednjoročnim a osobito dugoročnim projekcijama i prognozama povijesno i postojano “behind the curve” (hrv. iza krivulje).
Navedeno se još jednom zrcali u aktualnom posustajanju inflatornih pritisaka koje je snažnije od očekivanja ECB-a.
Inflacija u rastućem broju članica europodručje klizi ispod ciljane razine od 2% u srednjem roku u trendu koji je središnjica do sad predviđala tek u 2026. godini.
Cijene u eurozoni prošlog su mjeseca, prvi put u tri godine, rasle za samo 1.7%. Inflacija bi se ususret kraju godine ponovno mogla naći iznad cilja, no procjene i očekivanja postaju nezahvalnima jer iz računica na godišnjoj razini izlaze anomalije uvjetovane divljanjem cijena plina i drugih energenata u kontekstu sabotaže sjevernih tokova i sankcija protiv Rusije.
U “normalnim” okolnostima, inflacija u eurozoni od 2013. godine postojano kaska za ciljem, koketira s nulom ili uranja u negativni teritorij (grafikon, Trading Economics).
Takav dugogodišnji trend prekinut je tek nakon epohalnih monetarnih i fiskalnih poticaja za kojima su administratori Europske unije posegnuli nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19.
ECB bilježi da rast plaća nastavlja podupirati “domaću inflaciju” – rast cijena usluga i dobara koje nisu izložene ili ovisne o uvozu – ali i da taj indikator pokazuje znakove popuštanja.
“Domaća inflacija ostaje visoka, budući da plaće i dalje ubrzano rastu,” navodi se u priopćenju. “Istodobno, pritisci na troškove rada će nastaviti postupno slabiti, pri čemu će profit djelomično ublažiti njihov utjecaj na inflaciju.”
Gukanje
Golubovi i golubice (naziv za guvernere i guvernerke sklone oprezu i tiskanju/stvaranju novca) u Upravnom vijeću ECB-a u aktualnom trenutku sve glasnije upozoravaju da široko i uočljivo propadanje gospodarskih aktivnost traži brže monetarno popuštanje.
“Sada smo suočeni s novim rizikom: podbacivanjem ciljane inflacije, što bi moglo ugušiti gospodarski rast,” rekao je nedavno portugalski središnji bankar Mario Centeno. “Manje radnih mjesta i smanjena ulaganja doprinijeli bi omjeru već podnesenih žrtava.”
U nastavku pročitajte priopćenje Europske središnje banke.
Odluke o monetarnoj politici
Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ECB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom Upravno vijeće usmjerava stajalište monetarne politike, zasniva se na novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Iz novih informacija o inflaciji vidljivo je da dezinflacija dobro napreduje. Na inflacijske izglede utječu, među ostalim, pokazatelji gospodarske aktivnosti koji su u posljednje vrijeme bili slabiji od očekivanih. Istodobno su uvjeti financiranja i dalje restriktivni.
Očekuje se da će u sljedećim mjesecima inflacija porasti te da će se tijekom sljedeće godine smanjiti na ciljnu razinu. Domaća inflacija i dalje je visoka jer se nastavlja povećani rast plaća. Istodobno bi se trebalo nastaviti postupno slabljenje pritisaka troškova rada, pri čemu bi dobit trebala djelomično neutralizirati njihov utjecaj na inflaciju.
Upravno vijeće odlučno se zalaže za skori povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od 2%. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom sastanku Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, njegove će odluke o kamatnim stopama ovisiti o ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.
Ključne kamatne stope ESB‑a
Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ECB‑a za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa na novčani depozit smanjit će se na 3,25%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 3,40% a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana smanjit će se na 3,65%. Smanjenje će stupiti na snagu 23. listopada 2024.
Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.
Eurosustav više ne reinvestira u cijelosti glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). Portfelj PEPP‑a mjesečno se smanjuje za prosječno 7,5 mlrd. EUR. Upravno vijeće namjerava obustaviti reinvestiranje u sklopu PEPP‑a na kraju 2024.
Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP‑a.
Operacije refinanciranja
Kako banke budu otplaćivale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, Upravno vijeće redovito će ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja i otplate pozajmljenih iznosa stajalištu monetarne politike.
***
Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju vratila na ciljnu razinu od 2% i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi djelotvornijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.