Ruska središnja banka u petak je izvijestila da pokreće sudski postupak protiv briselske financijske institucije Euroclear u kojoj je zamrznuta njezina imovina.
“Mehanizmi izravnog ili neizravnog korištenja imovine Banke Rusije, kao i bilo koji drugi oblici neovlaštenog korištenja imovine Banke Rusije, nezakoniti su i suprotni međunarodnom pravu, uključujući kršenje načela suverenog imuniteta imovine,” priopćila je banka povodom podnošenja tužbe Arbitražnom sudu u Moskvi.
Kontekst
Europska komisija u posljednjim mjesecima postojano traži modalitete s kojima bi osigurala daljnju financijsku potporu Ukrajini bez novih opterećenja za nacionalne i nadnacionalne proračune Europske unije.
Europske vlade danas pregovaraju i traže konsenzus oko prijedloga da se ruska imovina “zamrzne na neodređeno” kroz kvalificiranu većinu, umjesto da se glasanje o produljenju imobilizacije ponavlja svakih šest mjeseci, sa suglasjem.
Ideja je da će, ukoliko zapljena postane “trajna”, Belgija pristati na prebacivanje ruskih sredstava Ukrajini ili da će europske vlade biti spremnije pružiti garancije za “reparacijski zajam” s novcem iz svojih proračuna.
Oba manevra izrazito su rizična i podrazumijevaju dugoročne i dalekosežne posljedice.
Ruska središnja banka u priopćenju navodi da će svaki pokušaj implementacije bilo kakvog plana koji narušava suverenitet i međunarodne zakone izazivati na “nacionalnim sudovima, pravosudnim tijelima stranih država i međunarodnih organizacija, arbitražnim sudovima i drugim međunarodnim sudskim instancama, nakon čega slijedi izvršenje sudskih odluka na teritorijima država članica UN-a”.
U Euroclearu je imobilizirano oko 185 milijardi eura u vlasništvu Banke Rusije.
Potez očajnika
Ruska prijetnja međunarodnom investicijskom arbitražom predstavlja daleko najveći dugoročni pravni rizik za zapadne zemlje, a osobito za Belgiju i Europsku uniju.
Brojni stručnjaci za međunarodno pravo, uključujući tijela EU-a, upozoravaju da su manevri Komisije bez legitimiteta, što i nije neuobičajeno.
U nastojanju da pronađe silnicu, Komisija se poziva na stavak 1. Članka 122. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji je osmišljen kao alat za krizne situacije unutar EU-a.
Ključni stavak pritom postulira:
“Ne dovodeći u pitanje bilo koje druge odredbe Ugovora, Vijeće, na prijedlog Komisije, može odlučiti, u duhu solidarnosti između država članica, o mjerama primjerenima ekonomskoj situaciji, a posebice ako nastanu ozbiljne poteškoće u opskrbi određenim proizvodima, naročito u području energije.”
Navedeni je stavak korišten kako bi omogućio zajedničku nabavku u kontekstu divljanja cijena energenata uvjetovanih europskim odricanjem od ruske energije. Također je poslužio tijekom prijeporne nabavke cjepiva u jeku pandemije bolesti COVID-19 i izrade instrumenta za militarizaciju, što je rezultiralo formalnom tužbom Europskog parlamenta.
Za Komisiju ključno, paušalno tumačenje članka Vijeću omogućuje da djeluje kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasno, što znači da članice gube pravo veta.
Prizivanje i korištenje Članka 122. (1) UFEU-a stoga je izrazito prijeporno i za trezvenije analitičara i političare opasno jer se on koristi za svrhu trajnog zamrzavanja i korištenje ruske imovine što tupavo, ili radije očajnički očito nadilazi njegovu izvornu i jasno definiranu namjenu (odgovor na unutarnje ekonomske krize i problemi s opskrbom).
Krhkost i potencijalne posljedice zlostavljanja Članka 122. za političke ciljeve s kojima on nema veze promotrite u dolje priloženoj tablici.
Grabancijaš | Reuters
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.