Peto izdanje Bijenala slikarstva, što se otvara u srijedu, 2. listopada u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, kroz radove 45 umjetnika donosi presjek radova hrvatske slikarske scene nastalih u protekle dvije godine.
Izložit će se 40 radova umjetnika svih generacija odabranih na natječaju, te pet pozvanih umjetnika (Bojan Šumonja, Martina Grlić, Vatroslav Kuliš, Zoltan Novak, Željko Kipke).
Izložba “Leipzig Connection” predstavlja četiri generacije tamošnjih umjetnika, pod kustoskim konceptom Marka Gisbournea, jednog je od najuglednijih i najcjenjenijih europskih kustosa i povjesničara umjetnosti.
Ovogodišnja gostujuća izložba Bijenala je “Leipzig Connection”, a novitet je prezentacija recentnih murala ostvarenih diljem Hrvatske.
“Na bijenalu će se predstaviti širok raspon umjetnika, od najmlađe generacije sa zadnjih godina akademija ili tek diplomiranih, do doajena i akademika poput Vrkljana i Sedera, rekao je predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak na konferenciji za novinare.
Dodao je da će, uz izložbu leipziške škole slikarstva i hrvatske umjetnike, okrenute više nego ranije prema apstrakciji, ekspresionizmu, živosti, bojama, publika dobiti jasan uvid u to kako su se procesi u slikarstvu razvijali u posljednjih pedesetak godina, ali i što je slikarstvo danas.
Buntak je podsjetio kako je Bijenale nastalo u trenutku kada se svjetska umjetnička scena ponovno okrenula prema slikarstvu, što je bio znak da ako se neko područje želi razvijati, treba ga predstavljati u cikličkim razdobljima.
“Pokazalo se da je to bila dobra odskočna daska za mlade umjetnike, mjesto za predstavljanje aktualne scene, a preko gostujućih izložbi i europske tradicije slikarstva”, dodao je Buntak.
Na natječaju su odabrani Aleksandar Bezinović, Anabel Zanze, Andrej Tomić, Damir Sobota, Domagoj Rogina, Đuro Seder, Emanuela Lekić, Fedor Fischer, Gordana Meštrović, Grgur Akrap, Ivan Marković, Ivan Prerad, Jasmina Krajačić, Josip Tirić, Jurica Pušenjak, Katrin Radovani, Lea Popinjač, Luka Kušević, Maja Bachler, Marija Matić, Marko Zeman, Martina Fabijanović, Matej Pašalić, Matko Vekić, Milić Zdravko, Monika Meglić, Nataša Vuković, Nikica Jurković, Pavle Pavlović, Predrag Todorović, Radovan Kunić, Sebastijan Dračić, Sibel Latin, Stipan Tadić, Stjepan Šandrk, Tara Beata Racz, Valentina Supanz Marinić, Viktor Daldon, Zlatan Vehabović, Željka Cupek
Generalni pokrovitelj, Hrvatska poštanska banka, omogućuje dvije novčane nagrade: HPB Grand Prix – 20 tisuća kuna i HPB nagrada za mladog umjetnika – 10 tisuća kuna.
Na inicijativu anonimnog filantropa, potaknutog opusom preminulih umjetnika Ive Vraneković i Vladimira Dodiga Trokuta, a kao poticaj radu i produkciji mladim umjetnicima, bit će dodijeljena novčana nagrada “Iva Vraneković – Vladimir Dodig Trokut: umjetnici umjetniku”.
Izložba će biti otvorena do 8. prosinca, a u zadnjem tjednu će se i dodijeliti nagrade, uz promociju kataloga.
Gostujuća izložba predstavlja leipziško slikarstvo
Ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka rekla je kako će Bijenale tradicionalno ugostiti i izložbu inozemnih autora koja, prema konceptu gostujućeg kustosa, daje presjek slikarske scene jednog europskog grada – dosad su to bili Berlin, Beč, Gdanjsk i Prag.
>>>Iduće godine potraga za promjenom paradigme na Bijenalu ‘Ride Into the Sun’: Rijeka 2020
“Ove godine to je leipziška scena koja zauzima važno mjesto na europskoj karti umjetničkih ostvarenja”, rekla je Andabaka, objasnivši da je Leipzig važan za HDLU jer se tamo već dvije godine ostvaruje rezidencijski program hrvatskih umjetnika. Ti su se umjetnici predstavili u tom gradu, dok će u zagrebačkoj Galeriji Karas svoj rad izložiti u studenom.
Izložba “Leipzig Connection” predstavlja četiri generacije tamošnjih umjetnika, pod kustoskim konceptom Marka Gisbournea, jednog je od najuglednijih i najcjenjenijih europskih kustosa i povjesničara umjetnosti.
Gisbourne je rekao kako zagrebačka izložba otkriva raznolikost djela zaslužnih za međunarodni status tamošnjih umjetnika, fokus je na postkomunističkim generacijama u proteklih tridesetak godina, ali govori i o pola stoljeća kreativnog izražavanja.
“Izložbu nisam postavio kronološki, već tako da posjetitelj prođe put od komunističkog perioda do danas, od figuracije do postmodernističkog, da dobije osjećaj protoka kroz to vrijeme”, dodao je.
Na inicijativu anonimnog filantropa, potaknutog opusom preminulih umjetnika Ive Vraneković i Vladimira Dodiga Trokuta, a kao poticaj radu i produkciji mladim umjetnicima, bit će dodijeljena novčana nagrada “Iva Vraneković – Vladimir Dodig Trokut: umjetnici umjetniku”.
>>>Komunistička Hrvatska u Muzeju crvene povijesti nova turistička meka Dubrovnika
Po njegovim riječima, ono što je počelo kao Akademija za knjigu i grafiku, postalo je glavna slikarska tradicija u istočnoj Njemačkoj, a ondje je uspostavljena značajna figurativna tradicija slikanja. “S konačnim završetkom komunizma i službenom determiniranom umjetničkom politikom socijalističkog realizma, snage kreativne raznovrsnosti omogućile su toj školi da pokrene bogatu raznolikost mladih potencijalnih umjetnika iz cijele Njemačke tijekom devedesetih sve do danas”, ocijenio je.
Popratni program s muralima i izložbom studenata ALU
Ovogodišnji novitet je prezentacija hrvatskih murala u Galeriji Prsten, a posjetitelje će se pozvati da ih pogledaju i uživo na različitim lokacijama.
Voditeljica tog popratnog programa, Melinda Šefčić, rekla je da se izložba bavi muralima, ne street artom, onim djelima koja estetiziraju javni prostor, unutarnji i vanjski.
“U šarolikoj selekciji dajemo presjek najimpozantijih ostvarenja iz cijele Hrvatske, umjetnika koji su se u nekoliko navrata okušali u tome, kao i onih koji se muralima bave kontinuirano”, napomenula je.
>>>‘Give me 5!’: Vukovar se odmiče od rata i plovi u Luku umjetnosti – video
Izlažu Damir Sobota, Goran Rakić, Jelena Bando, Lav Paripović, Melinda Šefčić, Miron Milić, Sanja Stojković (Tifani Rubi), Slaven Lunar Kosanović, Stipan Tadić, Tomislav Lončarić (Lonac), Tomislav Buntak, Vladimir Tomić (Mosk)
Galerija Šira će od 9. do 29. listopada postaviti Izložbu studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, s radovima diplomskog studija Slikarskog odsjeka te diplomskog studija Likovna kultura pri Nastavničkom odsjeku realiziranih u sklopu glavnog umjetničkog predmeta Slikarstvo.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.