Europski parlament potvrdio je u srijedu navečer na plenarnoj sjednici u Bruxellesu sporazum o izlasku Velike Britanije, prve zemlje u povijesti koja napušta Europsku uniju, koja se do sada uvijek širila.
Za sporazum je glasovao 621 zastupnik, protiv je bilo njih 49, a 13 suzdržanih. Sada je preostalo još da Vijeće EU-a kroz pisanu proceduru potvrdi sporazum koji će stupiti na snagu u petak, 31. siječnja u ponoć, po srednjoeuropskom vremenu, što je 23.00 po britanskom vremenu.
Na inicijativu njemačke zastupnice Zelenih Terry Reintke nakon glasovanja svi zastupnici su ustali i počeli pjevati škotsku pjesmu “Auld Lang Syne”, kojom se tradicionalno ispraća stara godina i dočekuje nova. Ta se pjesma pjeva i na sprovodima i drugim oproštajnim prigodama, ali i na proslavama diplome ili mature. Dok su pjevali tu pjesmu, većina zastupnika se držala za ruke, mnogi sa suzama u očima.
“Nedostajat ćete nam”, ponavljala je većina govornika koji su sudjelovali u raspravi i koja je na trenutke bila vrlo emotivna.
“Živjela Europa”
U raspravi su uz zastupnike Europskog parlamenta sudjelovali predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni pregovarač za brexit Michel Barnier, a u ime Vijeća EU-a državna tajnica u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova Nikolina Brnjac.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je, govoreći o budućim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom, da će inzistirati na jamstvima za poštenu tržišnu utakmicu i da neće dopustiti da europske tvrtke budu izložene nepoštenoj konkurenciji.
“Mi želimo zaključiti sporazum o slobodnoj trgovini s nultom carinskom stopom i bez kvota. Ali preduvjet za to je da tvrtke iz EU-a i Velike Britanije imaju iste uvjete. Mi sigurno nećemo dopustiti nepoštenu konkurenciju za naše tvrtke”, rekla je predsjednica Komisije.
>>>Johnson u trgovinske pregovore kreće s prijetnjom visokih carina: The Times
“Želim da ostanemo dobri prijatelji i dobri partneri. Uvijek ćemo vas voljeti i nikada nećete biti daleko od nas. Živjela Europa”, rekla je Ursula von der Leyen.
Jedan od arhitekata brexita Nigel Farage u svom je govoru oponirao predsjednici Komisije u pogledu jednakih uvjeta za britanske i europske tvrtke.
“To je to. Kraj puta, završava jedan eksperiment. Premijer Boris Johnson je rekao da neće biti ravnopravnih uvjeta za sve i na tome mu čestitam. Sad kada odemo, nikada se više nećemo vratiti”, rekao je Farage.
Dodao je da je ovo vrhunac njegovih političkih ambicija. “Ja sam otvoreni protivnik cijelog projekta Europske unije. Mi volimo Europu, a mrzimo Europsku uniju. Nadam se da s ovim počinje kraj ovoga nedemokratskog projekta. Vi možda prezirete populizam, ali moram vam nešto reći – populizam postaje jako popularan”, kazao je Farage, čiji je govor popraćen pljeskom i mahanjem britanskim zastavicama zastupnika iz njegove stranke, koji su svi nakon njegova govora napustili dvoranu.
Drugi britanski zastupnici u odgovoru na Farageov istup izrazili su žaljenje zbog izlaska i, između ostaloga, isticali da britanska politička elita živi u nekom svom svijetu u kojem misli da je Velika Britanija i dalje veliko carstvo, a ne obična država. Zastupnici iz Sjeverne Irske, republikanskog usmjerenja, govorili su o potrebi ujedinjenja Irske, a škotski zastupnici o neovisnosti Škotske.
Jedna od britanskih zastupnica završila je svoj govor u suzama na što se većina nazočnih ustala i dala joj potporu pljeskom.
“Ovo nije zadnji izlazak”
Neki su zastupnici upozorili da se EU mora promijeniti kako se ne bi dogodilo da je još neka zemlja napusti i da brexit treba biti poziv na buđenje.
Koordinator Europskog parlamenta za pregovore o brexitu Guy Verhofstadt, jedan od najvećih zagovornika europskog federalizma, rekao je kako je tužno da izlazi jedna “tako velika zemlja koja nas je u dva svjetska rata oslobađala”.
>>>‘Koji joj je kurac’ i druge sočne psovke europskih dužnosnika zaduženih za brexit: BBC Four
Istaknuo je da je brexit neuspjeh i za Europsku uniju, koja je zbog pravila jednoglasnosti u donošenju odluka “neučinkovita” te da je to jedan od uzroka brexita.
Jedini hrvatski zastupnik koji je sudjelovao u raspravi bio je Mislav Kolakušić, koji je rekao da je “EU prije svega zajednica građana”.
>>>Slobodna Hrvatska: ‘bahati, autoritarni i nedosljedni’ Kolakušić izigrao 100 tisuća ljudi
“Ako građani jedne članice vide da građani u nekoj drugoj članici imaju više ekonomske koristi od njih i oni će se okrenuti protiv Unije. Ovo nije zadnji izlazak”, rekao je Kolakušić.
Posljedice brexita u EP-u
U subotu, 1. veljače, Velika Britanija za EU postaje treće zemlja, ali u stvarnosti malo se toga mijenja jer je sporazumom o razdruživanju predviđeno prijelazno razdoblje koje traje do kraja ove godine i tijekom kojeg će Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviti primjenjivati zakone i propise EU-a. Tijekom prijelaznog razdoblja dvije će strane pokušati ispregovarati sporazum o budućim odnosima.
Iz Europskog parlamenta odlaze 73 britanska zastupnika i umjesto njih dolazi 27 zastupnika iz 14 zemalja članica. Hrvatska je među zemljama koje će imati veći broj zastupnika, 12 umjesto dosadašnjih 11, a 12. zastupnica bit će Romana Jerković iz SDP-a. Najviše novih zastupnika dobivaju Francuska i Španjolska, svaka po pet.
Europski parlament se tako smanjuje za 46 zastupnika sa 751 na 705. Tih 46 mjesta ostavljeno je za neka buduća proširenja.
Mijenja se i brojčani odnos među strankama u Europskom parlamentu. Najveća skupina, Europska pučka stranka dobiva pet novih zastupnika, drugi po redu socijalisti i demokrati gube 6 mjesta.
Najviše gubi liberalna skupina Renew Europe, koja ostaje bez 11 zastupnika, zatim Zeleni čiji se klub smanjuje za sedam zastupnika. Tri zastupnička mjesta dobiva zastupnički klub Identitet i demokracija (ID), koji okuplja nacionalističke, populističke i euroskeptične stranke. U toj skupini djeluju talijanska Liga, francuska stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, njemački Alternative fuer Deutschland. ID je sada pretekao Zelene i postaje četvrti zastupnički klub po brojnosti.