Pravedne minimalne plaće: Komisija pokreće drugu fazu savjetovanja sa socijalnim partnerima

Komisija danas pokreće drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji. Tijekom prve faze savjetovanja, koja je trajala od 14. siječnja do 25. veljače 2020., Komisija je primila odgovore od 23 socijalna partnera iz cijelog EU-a. Na temelju primljenih odgovora Komisija je zaključila da postoji potreba za daljnjim djelovanjem na razini EU-a. To je već bio politički prioritet Komisije Ursule von der Leyen, a nedavni događaji dodatno su pojačali zahtjeve za angažmanom EU-a pri smanjenju sve većih razlika u plaćama i siromaštva zaposlenih.

>>>Podaci Komisije razbijaju ‘mit o rastu plaća’ u Hrvatskoj, Uniji

EU je posebno pogođen pandemijom koronavirusa, koja je negativno utjecala na gospodarstva i poduzeća država članica te na prihode radnika i njihovih obitelji. Za oporavak i izgradnju pravednih i otpornih gospodarstava ključno je osigurati da svi radnici u EU-u zarađuju dovoljno za pristojan život, pri čemu minimalne plaće imaju važnu ulogu. One su relevantne i u zemljama koje se oslanjaju isključivo na kolektivne ugovore o minimalnim plaćama i u onima koje imaju zakonski propisanu minimalnu plaću.

Minimalne plaće o kojima se na odgovarajući način pregovara sa socijalnim partnerima, koje se poštuju i redovito ažuriraju mogu:

• ranjivim skupinama radnika omogućiti financijsku rezervu u teškim vremenima
• dati veći poticaj za rad i time povećati produktivnost
• smanjiti razlike između plaća u društvu
• povećati domaću potražnju i otpornost gospodarstva
• pridonijeti smanjivanju razlike u plaćama između spolova.

Minimalnim plaćama primjerene razine kojima se uzimaju u obzir gospodarski uvjeti osigurava se prihod ranjivim skupinama radnika i pomaže očuvati radna mjesta i konkurentnost poduzeća.

Komisija ne namjerava utvrditi jedinstvenu europsku minimalnu plaću ni uskladiti sustave određivanja minimalne plaće. Sve potencijalne mjere primjenjivale bi se različito ovisno o sustavima određivanja minimalnih plaća i tradicijama država članica, uz puno poštovanje nacionalnih nadležnosti i ugovorne slobode socijalnih partnera.

U dokumentu o drugoj fazi savjetovanja utvrđuju se mogućnosti djelovanja EU-a kako bi se osiguralo da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini i da se njima štite svi radnici. Kako je naglašeno u odgovorima socijalnih partnera u prvoj fazi savjetovanja, ključnu ulogu u tome imaju kolektivni pregovori. Stoga bi se inicijativom EU-a nastojalo osigurati sljedeće:

• uspostava funkcionalnog kolektivnog pregovaranja za određivanje plaća
• nacionalni okviri za određivanje zakonski propisanih minimalnih plaća i njihovo redovno ažuriranje u skladu s jasnim i stabilnim kriterijima
• djelotvorno uključivanje socijalnih partnera u određivanje zakonski propisanih minimalnih plaća kako bi se podržale primjerene minimalne plaće
• ukidanje ili ograničavanje razlika u minimalnoj plaći i izuzeća od minimalne plaće
• djelotvorna provedba nacionalnih okvira za minimalne plaće i uspostava mehanizama praćenja.

Socijalni partneri pozivaju se da do 4. rujna 2020. odgovore na pitanja u sklopu savjetovanja, među kojima je i pitanje o najprikladnijem instrumentu. Komisija razmatra i zakonodavne i nezakonodavne instrumente, tj. direktivu u području radnih uvjeta i preporuku Vijeća.

S obzirom na trenutačnu pandemiju koronavirusa te kako bi socijalni partneri imali dovoljno vremena da dostave odgovore, to je razdoblje dulje nego u prethodnim savjetovanjima.

Idući korak u drugoj fazi savjetovanja su pregovori između socijalnih partnera u cilju sklapanja sporazuma na temelju članka 155. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU) ili predstavljanje prijedloga Europske komisije.

Izjave članova Kolegija

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana, izjavio je: Tijekom rada na uključivom oporavku od krize uzrokovane koronavirusom želimo se pobrinuti da svi radnici u EU-u budu zaštićeni pravednom minimalnom plaćom, što će im omogućiti da zarade dovoljno za dostojan život bez obzira na to gdje rade. Socijalni partneri imaju ključnu ulogu u pregovaranju o plaćama na nacionalnoj i lokalnoj razini i trebali bi biti uključeni u određivanje minimalnih plaća u državama koje se oslanjaju isključivo na kolektivne ugovore o minimalnim plaćama i u onima koje imaju zakonski propisanu minimalnu plaću.

>>>‘Utrka do vrha’: prvi koraci prema minimalcu u iznosu 60% prosječne plaće

Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava, izjavio je: Šestina radnika u EU-u osobe su s niskim dohocima, a većinu od njih čine žene. Ti su radnici održavali naša društva i gospodarstva na životu kad su se sve druge djelatnosti morale zaustaviti. Paradoksalno, njih će kriza najviše pogoditi. Jedan od ključnih elemenata naše strategije oporavka jest inicijativa o minimalnim plaćama u EU-u jer svatko zaslužuje pristojan životni standard.

Kontekst

Predsjednica Ursula von der Leyen u svojim se političkim smjernicama obvezala da će predstaviti pravni instrument kojim će se osigurati da svi radnici u Uniji budu zaštićeni pravednom minimalnom plaćom koja im omogućuje dostojan život bez obzira na to gdje rade.

U sklopu Komunikacije o jakoj socijalnoj Europi za pravednu tranziciju Komisija je 14. siječnja 2020. pokrenula prvu fazu savjetovanja sa socijalnim partnerima o tome kako osigurati pravednu minimalnu plaću za sve radnike. Ta je faza završila 25. veljače i Komisija je primila 23 odgovora od europskih socijalnih partnera koji predstavljaju sindikate i udruge poslodavaca na razini EU-a.

Nakon što je razmotrila stajališta socijalnih partnera u prvoj fazi savjetovanja, Komisija je zaključila da postoji potreba za djelovanjem na razini EU-a. Stoga Komisija sada pokreće drugu fazu savjetovanja sa socijalnim partnerima, u skladu s člankom 154. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

>>>Von der Leyen garantira EU minimalac, parlamentarno zakonodavstvo i opušteniju fiskalnu politiku  

Neće postojati univerzalna minimalna plaća. Prijedlozi će se temeljiti na nacionalnim tradicijama: bilo kolektivnim ugovorima ili zakonskim odredbama. Neke zemlje već imaju izvrsne sustave. Komisija želi osigurati da svi sustavi budu primjereni i dovoljno prošireni, da uključuju detaljno savjetovanje sa socijalnim partnerima i da imaju odgovarajući mehanizam ažuriranja.

Tom bi se inicijativom doprinijelo provedbi 6. načela europskog stupa socijalnih prava o plaćama, što je zajednička odgovornost država članica, socijalnih partnera i institucija EU-a. Komisija je pokrenula široku raspravu o budućem akcijskom planu za potpunu provedbu europskog stupa socijalnih prava, koji će biti predstavljen početkom 2021. Komisija poziva sve dionike da iznesu svoja stajališta do studenoga 2020. Za prikupljanje povratnih informacija otvorena je posebna internetska stranica pod nazivom „Recite što mislite o jačanju socijalne Europe”. Više informacija na tu temu možete pročitati ovdje.