Znameniti danski profesor Bjorn Lomborg koji već dulje od desetljeća poziva na zdraviji pristup klimatskim promjena koji isključuje zazivanja neposredne apokalipse, poticanje anksioznosti, užasa i straha, ususret današnjem panelu Sky Newsa “Klima nakon Covida: zeleni oporovak?” donosi nekolicinu zanimljivih gledišta i opažanja.
>>>Sve više djece anksiozno, prestravljeno neposrednom klimatskom apokalipsom: stručnjaci
On kaže da klimatski alarmizam nikad nije bio snažniji. “U mojoj domovini, Danskoj, naslovnica najčitanijeg magazina proglašava da je ‘klimatska anksioznost dobra za klimu'”, kaže, pa dodaje kako je riječ o nevjerojatno iskrenoj poruci koja signalizira da je postalo OK besmisleno prestravljivati ljude u nastojanju da se osnaži podrška za nove klimatske politike.
“Nije kraj svijeta”
Autor i predsjednik trusta umova Copenhagen Consensus Center citira podatak YouGov ankete iz 2019. godine koja je otkrila kako više od polovice svjetske populacije vjeruje da će klimatske promjene izgledno okončati našu vrstu dok ističe da se djeca u školama pitaju zašto uče jer ionako nemaju budućnosti.
>>>Ljutiti Londonci skidali ‘pobunjenike protiv izumiranja’ s krova vlaka: VIDEO
Kad bi klimatske promjene uistinu mogle izazvati kraj svijeta, to bi uzbunjivanje možda i bilo primjereno, no to jednostavno nije slučaj, rekao je pozivajući se na često, ako ne i redovito prijeporno podatke Klimatskog panela Ujedinjenih naroda (IPCC) koji procjenjuju da će negativan utjecaj klime do 2070 godine smanjiti prosječan dohodak stanovništva između 0.2% i 2%.
“Do tada, svaka će osoba globalno biti bogatija za 363%, no klimatske promjene znače da će ljudi biti samo 356% posto bogatiji nego danas. To je problem, ali nije kraj svijeta,” drži profesor.
“Mi možemo puno bolje,”
Bjorn Lomborg
Panične, loše odluke
S druge strane, veli, klimatski alarmizam ima realne posljedice. Kad paničarimo, mi donosimo loše odluke.
“Kroz desetljeća, mi smo postojano birali skupa i neučinkovita rješenje za klimu, koja su koštala bilijune dolara, bez gotovo ikakvih rezultata.”
Lomborg pritom citira podatke Programa Ujedinjenih naroda za okoliš prema kojima je utjecaj klimatskih politika u posljednjih deset godina jednak kao da u svijetu nove politike nisu donesene od 2005. godine. Utjecaj je, dakle, nepostojeći.
Unatoč lošim rezultatima prijašnjih politika, brojne bogate zemlje se sada natječu i idu dalje u nastojanju da ostvare ugljično neutralna gospodarstva, pripovijeda profesor za SkyNews. Samo je jedna nacija, Novi Zeland, imala hrabrosti zatražiti neovisnu procjenu troškova postizanja neutralnosti na svom teritoriju do 2050. godine i dobila upozorenje da bi pustolovina Bruto domaći proizvod umanjila za 16% godišnje, tvrdi profesor.
>>>Twitter proglašenje ‘klimatske krize’ EP-a dočekao sa sumnjom, kritikom – sprdnjom
“Čak i uz takvu golemu žrtvu, mi ćemo globalno zatopljenje do kraja stoljeća umanjiti za samo 0.002°C jer tri četvrtine emisija (CO2) u posljednjem stoljeću dolazi iz siromašnijih zemalja. Akcije bogatih znače malo”.
Lomborg stoga zagovara pametnija rješenja, istraživanja i razvoj zelenih tehnologija koje će biti dostupne svima. “Ako možemo inovirati i cijenu zelene energije učiniti manjom od fosilnih goriva, svatko će se prebaciti, ne samo bogate zemlje već nacije poput Kine, Indije i Afrike.”
Profesor na kraju ponavlja da klimatsko uzbunjivanje vodi anksioznim životima i lošim politikama. “Mi možemo puno bolje,” veli.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.