U Europskoj je uniji u 2019. rođeno 4.17 milijuna beba u nastavku negativnog demografskog i fertilitetnog trenda koji traje od 2008. kad je svijet ugledalo 4.68 milijuna novorođenčadi, izvijestio je Eurostat.
Stopa se u 2019. držala na 1.53 rađanja po majci, nešto manje nego u posljednjem zabilježenom vrhuncu u 2016. (1.57), ali više nego u 2001. (1.43).
>>>Znanstvenici: svijet nije pripremljen za ‘zadivljujući’ pad populacije
Kako možete vidjeti na fotografiji, Eurostat je od početka prikupljanja relevantnih podataka zabilježio tri vrhunca fertiliteta na granici od 1.57, u 2008., 2010. i 2016. godini.
U 2019. najplodnija je bila Francuska gdje se u prosjeku rađalo 1.86 djece po majci, slijede Rumunjska (1.77), Češka, Irska i Švedska (sve tri s 1.71) i Danska (1.70).
U kontrastu, najmanje su stope fertiliteta zabilježena na Malti (1.14), u Španjolskoj (1.23), Italiji (1.27), Cipru (1.33), Grčkoj i Luxembourgu (oboje 1.34).
Porast fertiliteta u doseljenika
Bila riječ o migracijama unutar ili izvan teritorija Unije izvještaj otkriva da je porast fertiliteta među doseljeničkom populacijom postojan od početka prikupljanja usporedivih podataka u 2013. godini.
>>>Fertilitet i pobačaji u 2018. (RH)
Udio djece koje su rodile majke u tuđini značajno se razlikuje od članice do članice: u 2019., više od 65% beba u Luxembourgu na svijet su donijele strane majke. Na Cipru, u Austriji i Belgiji udjel je oko jedne trećine.
>>>‘Veliko iznenađenje’: izvanredan pad fertiliteta širom svijeta | infografika
S druge strane, devet je zemalja imalo manje od 10% novorođenih od stranih majki. Bugarska, Slovačka i poljska imale su najmanje stope (2%).
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.