PolitikaPreporučeno

Američki pritisak, rezerviranost oko korištenja ruske imovine za financiranje Ukrajine

Top diplomatkinja Europske unije Kaja Kallas u ponedjeljak je izjavila da dogovor oko prijepornog financiranja Ukrajine korištenjem zamrznute ruske imovine “postaje sve teži” za postizanje.

Trezvena ocjena stiže ususret “sudbonosnom” summitu u Berlinu na kojem će europski lideri, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i poslanici Washingtona tražiti put prema trajnom miru.

Pojedini europski čelnici, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza inzistiraju da je korištenje ruske imovine za financiranje ukrajinskog proračuna u sljedeće dvije godine jedino kredibilno i prihvatljivo rješenje.

“Ako u tome ne uspijemo, sposobnost djelovanja Europske unije bit će ozbiljno narušena godinama, ako ne i dulje, i pokazat ćemo svijetu da nismo sposobni stajati zajedno i djelovati u tako ključnom trenutku naše povijesti,” rekao je Merz (Kyiv Post).

Otpor, rezerviranost – pritisak

Unatoč “epohalnim” upozorenjima rastući broj članica pokazuje rezerviranost.

Najveći otpor pruža Belgija, koja je izravno izložena međunarodnim arbitražama. Moskva je već započela postupak protiv Eurocleara, depozitorija vrijednosnih papira sa sjedištem u regiji Bruxellesa.

Politico je u ponedjeljak od dvojice iskusnijih europskih dužnosnika doznao da pritisak protiv zajma temeljenog na imovini ruske središnje banke stiže i iz Washingtona.

“Amerikanci ne samo da zahtijevaju da Ukrajina prepusti teritorije koje Rusija nije uspjela zauzeti, već i guraju nekoliko europskih zemalja da Ukrajini ne daju reparacijski zajam od 210 milijardi eura,” rekao je jedan od visokih dužnosnika.

Prema nacrtima mirovnog sporazuma skrojenog u Bijeloj kući, Amerikanci dio ruskog novca žele za sebe kako bi ga usmjerili u obnovu Ukrajine u scenariju koji je naizgled prihvatio Kremlj.

Vladimir Putin i Donald Trump u ‘pragmatičnom razgovoru’, Osaka, 28. lipanj 2019. | Foto: Shealah Craighead

Postoji “značajan pritisak sa svih strana,” rezimirala je Kallas u razgovoru s novinarima.

“Ovaj [odštetni zajam] je ono na čemu radimo. Još nismo tamo i sve je teže i teže, ali radimo i još imamo nekoliko dana,” rekla je prema izvještaju Politica.

Pušalni, latentno opasni manevri

Shemu Komisije neposrednu su odbacile Rusiji naklonjene vlade Mađarske i Slovačke kojima su se u posljednjim danima pridružile Italija, Bugarska i Malta.

Andrej Babiš, svježe potvrđen novi-stari premijer Češke, kroz vikend je izričito otklonio sudjelovanje Praga u bilo kakvim financijskim garancijama za Belgiju.

Europska komisija je u nastojanju da stvori zakonske okvire za shemu poduzela niz latentno opasnih manevara, uključujući paušalno tumačenje stavka 1. Članka 122. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji je osmišljen kao alat za krizne situacije unutar EU-a.

Pozivanje na spomenuti članak zaobilazi nacionalna prava veta i omogućuje usvajanje zakona kvalificiranom većinom što podrazumijeva glas “za” u najmanje 55% država članica (15 od 27) čija populacija predstavlja najmanje 65% ukupnog stanovništva EU-a.

U ponedjeljak objavljene ankete koje su zajednički proveli RTL Info, IPSOS i Le Soir pokazuju da se poigravanju sa sudbinom protivi 67% Belgijanaca (Anadolu Ajansı).

Povijesni summit održat će se u četvrtak 18. prosinca.