Diskriminacija, korupcija, klijentelizam i nepotizam glavni su izvori daljnjeg rasta nejednakosti naših građana i najviše pogađaju upravo skupine koje su izložene siromaštvu pogoršavajući njihov položaj.
DAVOR BERNARDIĆ
“Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u 2017. iznosila je 26,4 posto u odnosu na prosječnih 22,5 posto u Europskoj uniji, što znači da preko milijun ljudi u Hrvatskoj živi u siromaštvu ili su izloženi velikom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti,” izjavio je predsjednik SDP-a Davor Bernardić tijekom tiskovne konferencije na kojoj je najavio da će njegova stranka sutra u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona kojim bi se plaće odmah povećale za 330 do 500 kuna za više od 700 tisuća građana.
>>>Bernardić: nastavljamo borbu, Zoran Milanović je predsjednički kandidat SDP-a
“Dosadašnja politika Vlade, osobito u smislu poreznog rasterećenja i drugih poticaja, primarno je okrenuta krupnom kapitalu, a zanemarivo najvećem broju radnika u Hrvatskoj”, rekao je pa naveo da su vladajući povećali najveće plaće, one iznad 18 tisuća kuna neto i tako “potpuno promašili ciljanu skupinu liječnika, medicinskog osoblja, inženjera i informatičara.”
Ocijenio je da Vlada HDZ-a ne vodi politiku plaća koja bi osnažila položaj građana s nižim primanjima i onih koji predstavljaju ugroženu srednju klasu.
Povećanje osobnog, neoporezivog odbitka
Bernardić je podsjetio da je model koji predlažu temeljen na povećanju osobnog, neoporezivog odbitka sa sadašnjih 3.800 kn na 5.000 kn. Ukupan trošak takve mjere je na razini dvije milijarde kuna i opteretio bi ponajprije lokalne proračune. Jedinicama lokalne samouprave prepustio bi se ukupni porez na dohodak, dodatnih 17 %, a sredstva za fiskalno izravnanje osigurala bi se iz ostalih poreznih prihoda državnog proračuna.
“Samo prihodi od poreza u 2019. godini planirani su u državnom proračunu na razini koja je veća za 10 milijardi kuna nego što je to bilo na kraju 2015. godine. Kumulativno, u tom razdoblju, država je samo po toj osnovi povećala izvorne prihode za 31 milijardu kuna, pa je pravo pitanje kamo je taj novac otišao“, rekao je i naveo podatak da su u istom razdoblju povećani i prihodi od doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, i to za oko tri, odnosno, kumulativno oko šest milijardi kuna, a na rashodnoj strani, povećani su izdaci za plaće u državnom, javnom sektoru.
>>>Obersnel: bitno je govoriti o karakteru radnih mjesta s kojima se hvale europski pučani
“No, kada se usporede te brojke na prihodnoj i rashodnoj strani, vidljivo je još uvijek ima prostora dovoljno za porezno rasterećenje, za povećanje mirovina te za povećanje socijalnih naknada sve sa ciljem smanjenja nejednakosti i rizika od siromaštva u hrvatskom društvu,” rekao je predsjednik SDP-a prema izvješću Hine i priopćenju SDP-a.
