Francusko predsjedništvo dobilo je u četvrtak široku potporu za reformu Schengena i postupno usvajanje pakta o migracijama i azilu s puno većim naglaskom na zaštitu vanjskih granica i kontrolu ulazaka na teritorij EU-a, a te reforme mogu ići paralelno s procesom primanja Hrvatske u šengenski prostor, izjavio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
>>>U 2022. predaja monetarnog suvereniteta, ulazak u Schengen – veliko finale integracije RH u EU
Ministar Božinović je u četvrtak sudjelovao na neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a na kojem su glavne teme bile reforma šengenskog područja i prijedlog pakta o migracijama i azilu.
Neformalna večera
U srijedu navečer, na neformalnoj večeri, ministrima se obratio predsjednik Emmanuel Macron, koji je kao prioritete francuskog predsjedanja definirao iznalaženje europskog odgovora na izazov migracija postupnom primjenom novoga Pakta, a zaštitu vanjskih granica označio kao ključ za povratak Schengenu bez kontrola na unutarnjim granicama.
>>>Macron deklarirao smjernice i ciljeve francuskog predsjedanja Unijom
Zauzeo se za što skoriju uspostavu Šengenskog vijeća, koje bi nadziralo primjenu šengenske pravne stečevine i na političkoj razini usmjeravalo i poticalo države na brže otklanjanje nedostataka utvrđenih u evaluacijama.
Zeleno svjetlo za Hrvatsku
Države članice EU-a u prosincu su prošle godine usvojile zaključke kojima su potvrdile da Hrvatska ispunjava sve uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, što otvara put za konačnu odluku o ulasku u prostor bez kontrola na unutarnjim granicama Unije. Odluka o ulasku mogla bi biti donesena za vrijeme francuskog predsjedanja.
>>>‘Realno smo optimisti’ oko ulaska u Schengen do kraja 2020.: Grlić Radman
Na pitanje hoće li Hrvatska trebati čekati završetak reformi šengenskog prostora ili taj proces može ići paralelno, Božinović je odgovorio da će to ići paralelno.
“Apsolutno može ići paralelno”, rekao je Božinović, dodajući da se Hrvatska sama za to izborila.
“Prije se govorilo prvo reforma pa onda proširenje Schengena, ali mi smo jasno pokazali da smo u svim tehničkim elementima spremniji od puno država koje su već članice Schengena i sve ono što smo napravili tijekom naših priprema pokazuje da je Hrvatska dobitak za Schengen”, rekao je ministar Božinović.
>>>Božinović: prvi je put prepoznata poveznica između članstva RH u Schengenu i sigurnosti EU-a
Istaknuo je da su najvažniji hrvatski argumenti za brzi ulazak u Schengen to što je prošla puno strože evaluacije od onih koje su prolazile sadašnje članice.
>>>Božinović europskim kolegama: krajnje je vrijeme da Hrvatska postane članicom Schengena
Božinović je rekao kako očekuje da će Vijeće EU-a uskoro poslati u Europski parlament nacrt odluke o primanju Hrvatske i da tamo očekuje živahnu raspravu i potporu za hrvatsko pridruživanje.
Odluku o primanju neke zemlje u Schengen donose države članice konsenzusom, a prije toga moraju zatražiti mišljenje Europskog parlamenta, koje nije obvezujuće.
Šengensko vijeće
I francuski prijedlog za uspostavu Šengenskog vijeća dobio je široku potporu država članica.
Šengensko vijeće, koje bi činili ministri unutarnjih poslova svih država članica i pridruženih zemalja, upravljalo bi šengenskim prostorom slično načinu na koji euroskupina upravlja europodručjem.
>>>Unija osniva Šengensko vijeće
Euroskupinu čine ministri financija zemalja koje dijele zajedničku valutu.
Prvi sastanak Šengenskog vijeća mogao bi se održati već početkom ožujka, na prvom službenom sastanku ministara unutarnjih poslova.
Na tom bi se Vijeću raspravljalo i odlučivalo o pitanjima koja nadilaze tehničku dimenziju funkcioniranja šengenskog sustava i raznih tehničkih kriterija.
>>>Povijesne crtice, reakcije i prepreke na putu do punopravnog članstva u Schengenu
To bi vijeće nadziralo primjenu šengenske pravne stečevine i na političkoj razini usmjeravalo i poticalo države na brže otklanjanje nedostataka utvrđenih u evaluacijama, koje bi provodila Europska komisija.
Pakt o migracijama i azilu
Kada je riječ o paktu o migracijama i azilu, oko kojeg već godinama nema suglasnosti država članica zbog spornih obvezujućih kvota, Francuska predlaže postupni, etapni proces usvajanja. Prva etapa bila bi dogovor da se svi koji ulaze u EU popišu i provjere.
Francuska se zauzima da se odustane od obvezujućih migrantskih kvota i predlaže da se državama članicama prepusti izbor između primanja migranata i financijske pomoći za njihovo zbrinjavanje.
Obvezujuće kvote su predložene kako bi se rasteretilo države članice na vanjskim granicama i tako pokazala solidarnost s državama koje zbog svog zemljopisnog položaja najviše trpe zbog masovnog priljeva migranata.
>>>‘Naoružan’ s 16 milijardi eura EU započinje novu etapu upravljanja migracijama
Ali taj prijedlog već godinama nailazi na žestok otpor i glavni je razlog zastoja u reformiranju europske politike azila.
“Solidarnost mora biti obvezna”
Francuska, koja predsjedava Vijećem EU-a, zauzima se za odmak od spornog koncepta obvezujućih kvota i predlaže da premještanje migranata bude na dobrovoljnoj osnovi, odnosno da migrante primaju samo one zemlje koje to žele, a ostale bi trebale davati financijski doprinos za njihovo zbrinjavanje.
“Solidarnost mora biti obvezna, a države članice moraju imati izbor između primanja migranata i pružanja financijske pomoći”, izjavio je u četvrtak francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin prije početka neformalnog sastanka ministara unutarnjih poslova država članica u Lilleu.
>>>Ressler: postoji snažna svijest da u Europi nema mjesta za nezakonite migracije
Francuski prijedlog podržava i Njemačka. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser zauzela se po pitanju primanja migranata za ‘koaliciju voljnih’ i podržala pristup francuskog predsjednika Macrona, koji je u srijedu navečer na sastanku s ministrima unutarnjih poslova EU-a rekao da je 12 članica spremno dobrovoljno sudjelovati u tome.
UJWMYqOGg