Čileanska vlada je u ponedjeljak pokleknula pred višetjednim pritiskom građanske pobune i pristala izmijeniti neoliberalni ustav koji je skrojio diktator Augusto Pinochet.
Ministar unutarnjih poslova Gonzalo Blumel je rekao da su privolu za ustavne promjene dali predsjednik Sebastián Piñera, članovi kabineta i politički saveznici. Postupak će voditi Kongres, a o usvajanju dokumenta odlučivati građanski referendum.
Kritičari neoliberalnog ustava ispisanog i odobrenog tijekom Pinochetove vojne diktature razvučene od 1973. do 1990. godine oduvijek govore da on nema legitimitet.
“Mi se prije svega moramo fokusirati na cilj ponovnog podešavanja društvenog ugovora, što se uzdiglo kao temeljni zahtjev naših građana,” izjavio je ministar na tiskovnoj konferenciju sazvanoj u nedjelju navečer.
Neizvjesno je hoće li svi dionici prihvatiti ustavne promjene kroz Kongres čemu se osobito protivi Čileanska komunistička stranka za koju o “mehanizmu donošenja ustavnih promjena” mora odlučiti narod.
Ustupak stiže nakon tri tjedna na trenutke nasilnih i destruktivnih prosvjeda koji su rezultirali proglašenjem izvanrednog stanja i uvođenjem policijskog sata u glavnom gradu Santiagu. Kao u Francuskoj i drugdje, iskra pobune je bio pokušaj povećanja cijena javno-privatnog prijevoza koji je otkrio dublje, latentno nezadovoljstvo građana.
Blumel nije naveo rokove, ali je rekao da će vlada brzo djelovati. “Najbolji put naprijed je preko Kongresa, uz sudjelovanje građana, i nakon toga plebiscit.”
Kontekst
Društvena pobuna koja je eksplodirala u dvadesetodnevno nasilje korijene vuče iz ustavne primjene (Milton) Friedmanove doktrine koja uči da biznis nema nikakvu društvenu odgovornost i da je njegova jedina svrha stvaranje profita.
>>>‘U povijesnom danu za Čile’ gotovo milijun ljudi prosvjedovalo u Santiagu: VIDEO
Ustavni pravnik Jaime Bassa, profesor na Sveučilištu u Valparaísou, za Reuters je rekao da dosadašnje reforme nisu odgovorile na središnje poglavlje ustava posvećeno temeljnim pravima. “Politički projekt koji je diktatura ugradila u ustavni tekst ostaje na snazi,” rekao je. “Cijeli sustav zaštite socijalnih prava, posebno socijalne sigurnosti, zdravstva, obrazovanja, radničkih prava i sindikalne zaštite ostaje podređen privatnom vlasništvu i slobodi poduzetništva.”
Rezultate čileanskog eksperimenta je za Al Jazeeru komentirao stariji urednik The Economista, Michael Reid:
“Ono u što se Čile mora pažljivije zagledati je činjenica da je usvojio model prema kojem će tržišni mehanizmi biti glavni izvor društvenih usluga, obrazovanja, zdravstvene skrbi, mirovina i da će ljudi veliku većinu toga sami platiti. Mislim da se to nije pokazalo dobrim. To se postupno mijenjalo kroz posljednjih 20 do 25 godina, ali mislim da treba još promjena, s više javnih usluga, a to znači i porezni sustav koji dobrostojeće u Čileu oporezuje više nego sada.”
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.