Uredba o ESF-u ne predviđa mogućnost produljenja roka od 18 mjeseci za korištenje odobrenih sredstava a Hrvatska nije ni tražila produljenje za korištenje tih sredstava koje je dobila nakon potresa u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji, izjavio je u srijedu glasnogovornik Komisije.
>>>‘Hvala od ❤️’: u potresom razorenoj Petrinji velika radost, otvaranje prve UGP kuće
“Uredba o Europskom fondu solidarnosti (ESF) ne predviđa mogućnost produljenja roka od 18 mjeseci za korištenje sredstava, počevši od dana uplate. Od Hrvatske nismo ni dobili zahtjev za produljenjem,” odgovorio je Stefan De Keerrsmaecker na pitanje novinara.
Prihvatljivi troškovi
On je pojasnio da se sredstva iz toga fonda mogu koristiti od dana kada se dogodila elementarna nepogoda, to jest da se mogu priznati i opravdati svi troškovi koje je država članica imala odmah nakon nepogode za hitno saniranje i zbrinjavanje ljudi, a ne od dana kada je primila sredstva iz Europskog fonda solidarnosti.
To znači da će primjerice biti priznati troškovi uklanjanja dimnjaka nakon potresa ili troškovi privremenog smještaja i hrane za ljude čiji su domovi teško oštećeni.
>>>Uznemirujuća, zabrinjavajuća procjena humanitarne katastrofe u potresom pogođenom SMŽ-u
Na novinarsko pitanje je li bilo slučajeva da je neka zemlja morala vratiti dio sredstava koje nije uspjela potrošiti, De Keerrsmaecker je rekao da nema pred sobom konkretne brojke, ali da su, “na temelju našeg iskustva,” sva sredstva u pravilu bila iskorištena.
Više od milijardu eura
Sredstva iz Europskog fonda solidarnosti nisu namijenjena za obnovu, nego za što hitniju normalizaciju života nakon elementarnih nepogoda, potresa, poplava, i slično. Stoga je i rok za korištenje samo 18 mjeseci.
>>>Na obljetnicu potresa inauguriran Centar novog života u Petrinji | UGP
Kao prihvatljivi troškovi mogu se priznati, primjerice, intervencije vatrogasaca i spasilačkih službi, dostava hrane, odjeće, lijekova ugroženom stanovništvu, smještaj ljudi čiji su domovi nastradali ili iznajmljivanje alternativnih prostora za škole ako su oštećene u mjeri da u njima nije moguće organizirati nastavu.
>>>‘Najviši predujam ikada’ – Hrvatskoj stiže prvi novac za pomoć u obnovi od potresa: Komisija
Hrvatska je nakon potresa u Zagrebu dobila 683,7 milijuna eura, a nakon potresa na Banovini još 319 milijuna eura, što je ukupno nešto više od milijardu eura.
“Dosad utrošeno gotovo 80 milijuna eura”
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine početkom siječnja je na temelju raspoloživih podataka navelo već nastale ili ugovorene troškove obnove od potresa u iznosu od 240 milijuna eura.
>>>Od 666 milijuna kuna europske pomoći za obnovu kuća na Banovini potrošeno tek 17 | ‘neistine’
“Gotovo 80 milijuna eura je dosad utrošeno na operacije čije financiranje je prihvatljivo iz Fonda solidarnosti, dok projekcije potreba po konkretnim projektima iskazanim na potresom pogođenom području sežu i do 760 milijuna eura,” naveli su iz Ministarstva u javnom pozivi za financiranje obnove infrastrukture i javnih ustanova na Banovini.
>>>Kolar zatražio hitan sastanak s ministrom Horvatom | obnova od potresa u Zagorju
Rok za iskorištenje bespovratnih sredstva Europskog fonda solidarnosti ističe krajem lipnja 2023. godine.
Grabancijaš/Hina
Pratite nas na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.